Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kljucni je reformski instrument koji ce iz temelja promijeniti obrazovanje u Hrvatskoj, omoguciti uskladivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te povecati socijalnu ukljucivost i zapošljivost, rekao je ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanovic na današnjem predstavljanju Nacrta prijedloga zakona o HKO-u.
U razvoju reformi obrazovnog sustava prvi se put pristupa sagledavajuci sve razine obrazovanja u cjelini, istaknuo je Jovanovic, dodavši da ce se tim okvirom stvoriti pretpostavke da se jasno odredi koja su zanimanja, znanja i kompetencije potrebne hrvatskom društvu za brži razvoj.
Više se nece proizvoditi kadar za zavod za zapošljavanje nego za tržište rada, tocno ce se znati što svaki poslodavac dobiva s covjekom koji dolazi s odredenim kompetencijama, dodao je.
Kvalifikacije se više ne bi odredivale prema sadržajima koji su obradivani kroz proces ucenja, nego prema ishodima ucenja, odnosno onome što ucenik na kraju obrazovanja zna. U tom smislu se uvode standardi kvalifikacija, dok standardi zanimanja iskazuju kompetencije za odredeno zanimanje. Sektorska vijeca prepoznaju trendove na tržištu rada i daju preporuke Nacionalnom vijecu za razvoj ljudskih potencijala o upisnim kvotama, koje potom Ministarstvu donosi preporuke o upisnoj politici.
Novina je što se omogucuje stjecanje kvalifikacija neformalnim putem (primjerice tecajevima) i informalnim (primjerice na radnom mjestu), a uspostavlja se i Registar HKO-a, sustav vodenja podataka o skupovima ishoda ucenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsic rekao je da se obrazovni programi mogu razlikovati, ali je cilj da imaju iste ishode ucenja ako žele biti uvršteni u HKO, cime se otvaraju vrata konkurenciji medu obrazovnim institucijama i jaca inovativnost u obrazovanju.
Po Mrsicevim rijecima, manje od pedeset posto ucenika koji završavaju srednje strukovne škole uspije naci posao u okviru kojega koriste znanja stecena tijekom obrazovanja, odnosno njih oko 60 tisuca, dok bi HKO omogucio integraciju struke, zanata, zanimanja i obrazovanja.
Mrsic je najavio da ce do velikih promjena doci i u nacionalnoj kvalifikaciji zanimanja, lakše ce dolaziti do subspecijalizacija, a novina je i što bi se stecene kvalifikacije, umjesto u 'sivu radnu knjižicu' automatski upisivale u elektronsku radnu knjižicu.
Do kraja godine o prijedlogu zakona u dva citanja raspravljat ce se u Hrvatskome saboru, a iducih nekoliko tjedana održat ce se cetiri okrugla stola o HKO-u, s predstavnicima sindikata, akademske zajednice, osnovnim i srednjih škola te tržišta rada. (Hina)