Prije četiri godine pokretanje istrage protiv Ive Sanadera i HDZ-a u aferi Fimi-Media bitno je bilo usmjerilo parlamentarne izbore i pomoglo smjeni HDZ-a s vlasti. Nedavnom odlukom Vrhovnog suda i ukidanjem prvostupanjske presude bivšem premijeru ali i HDZ-u, HDZ je neočekivano pred same izbore dobio pomoć pravosuđa. Razgovor s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom započeli smo zato s pitanjem hoće li im i u kojoj mjeri doista koristiti odluka Vrhovnog suda.
- U svakom slučaju istina nas ne smije opterećivati, istina je čisti dobitak. Ja se tu trebam fokusirati samo na onaj dio koji se tiče stranke, čitavo vrijeme govorim da se ne mogu niti kao čovjek niti kao predsjednik HDZ-a složiti s kreiranjem kolektivne krivice, korpus od 220 tisuća članova ne može se proglasiti zločinačkom organizacijom a to politički suparnici koriste, od saborske tribine do raznih skupova, što nije korektno.
Prema tome, ako je netko činio kaznena djela sigurno je da država istražnim radnjama treba detektirati ta kaznena djela, ali stranka ne može odgovarati za djela pojedinaca, ma tko oni bili. A da li će nam to pomoći, jasno je da HDZ nije zločinačka organizacija, dapače, da je to stranka koja ima velike zasluge u obrani i stvaranju hrvatske države a ono što nam sada predstoji je obrana hrvatske države od bijede, od raseljavanja, od lošeg života, to je naš sljedeći zadatak.
- Kad već govorite o obrani hrvatske države, ovih ste dana na skupu mladeži HDZ-a objavili da počinjete drugi Domovinski rat za Hrvatsku. Zašto mislite da je simbolika rata u bilo kojem smislu dobra u političkom životu, posebice u trenutku velike gospodarske krize u kojem se država nalazi i koja traži konstruktivnost a ne destrukciju na koju rat asocira?
- Neki su postali odjednom tobože jako osjetljivi za pojam Domovinskog rata, koji su do jučer svim silama kriminalizirali. Već sam više puta objašnjavao taj pojam drugog Domovinskog rata za bolju Hrvatsku, za svako radno mjesto, za svakog mladića i djevojku koji žele iseliti iz Hrvatske, za sve blokirane, za svakog nezaposlenog. Da, to je Domovinski rat. Za Istru, za Međimurje, za Zagreb, za Osijek. To je Domovinski rat. Nitko ne voli rat ali postoje povijesni trenuci kada morate u bitke i ratove nakon kojih će ljudima i narodima biti bolje, jer održavanje sadašnjeg stanja vodi u propast. Takav je bio naš Domovinski, osloboditeljski rat.
Postojao je 2. svjetski rat nakon kojeg su savladani fašizam i nacizam. Prema tome, pojam rata ja koristim u ovim mirnodopskim uvjetima da bi se mobiliziralo ljude, jer za rat je potrebna hrabrost, potrebna je vizija, potrebno je željeti načiniti nešto dobro. Želim istaknuti kako se svi zajedno trebamo boriti da nam bude bolje… Kažem: idemo u rat za svako dijete koje se danas želi iseliti.
- Naglašavate potrebu jačanja domoljublja, osobito među mladima, to ste posebno istakli i nedavno prilikom prezentacije vašeg gospodarskog programa. U kojoj mjeri mislite da je to presudno kad se radi o potrebi jačanja i razvoja gospodarstva?
- Domoljublje je notorno i ne treba ga naglašavati, žalosno je kad dolazimo u situaciju kad se neke stvari relativiziraju. Kao način na koji je stvorena hrvatska država i ljudi koji su za to zaslužni, govorim o domoljublju u tom smislu. Moje domoljublje je fokusirano na Domovinski rat i stvaranje nove hrvatske države, na veliku ulogu dr. Tuđmana i svih domoljuba. Koliko je u tom smislu domoljublje presudno? Pa treba to povezati s prethodnim pitanjem, jer mogao bih biti indiferentan i potpuno hladan prema procesima koji se događaju u mojoj državi, mogao bih kazati baš me briga za tu zemlju, baš me briga za Zagorje i Dalmaciju. Ili mogu reći, ne, volim svoju Hrvatsku i borit ću se da mi bude što bolje. Dakle, domoljublje je u korelaciji s pojmovima koji se tiču kvalitete života. Pitanje svih pitanja danas u Hrvatskoj je kvaliteta života, otvaranje radnih mjesta, ništa drugo…
- SDP je posljednjih mjeseci odlučio sebe predstaviti zaštitnikom nacionalnih interesa te tako, kako sami kažu, "razbiti HDZ-ov monopol na domoljublje". Kako komentirate taj SDP-ov novopronađeni osjećaj patriotizma i Milanovićevo uzvikivanje "Hrvatska, Hrvatska!" na posljednjem stranačkom okupljanju u Zagrebu?
- Ne želim uopće sumnjati da su u većini članovi SDP-a domoljubi, što bi zapravo drugo i bili, vole svoju domovinu. Međutim, manifestacija stranačkog vrha svih ovih 25 godina nije uvijek bila takva. Možemo početi od njihovog izlaska iz Hrvatskog sabora 25. lipnja 1991. godine, kad se izglasavala neovisnost. Time su pokazali raspoloženje prema ideji realizacije hrvatske države. Možemo pričati i o odnosu prema braniteljima, posebice prema braniteljima u Vukovaru. Dakle, postoji čitav niz situacija u kojima su se pokazali kao neautentični, govorim o vrhu stranke.
Pokazali su se kao ljudi koji ne ulijevaju povjerenje i to domoljublje je kod njih više bilo vezano uz neke pojmove iz prošlosti i prošlog sustava. U suvremeno domoljublje uključujem odnos prema totalitarizmima, moramo biti protiv svih totalitarizama, moramo stvarati hrvatsko društvo u kojem je normalno biti antifašist ali i antikomunist, antiboljševik. To što sam ja čuo i vidio u Domu sportova bilo je karikaturalno, premijera na odlasku kako lupa šakom po stolu, kako viče "Hrvatska, Hrvatska!", a prije manje od godinu dana, u noći izborne pobjede, smetao mu je pretjerani broj zastava u stožeru današnje Predsjednice.
Monopol? Žalosno je da uopće netko može misliti da Domoljubna koalicija ima monopol nad domoljubljem. Pa tom istom vrijednosti raspolažu i pripadnici IDS-a i pripadnici HDSSB-a i pripadnici bilo koje stranke, samo ako i koliko to žele. Ali ovaj predizborni obrat izgleda malo komično. Mi se tako ponašamo uvijek, a ne samo pred izbore. Uvijek sviramo himnu, uvijek vijore hrvatske zastave, uvijek se minutom šutnje prisjetimo poginulih branitelja, prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana. Hrvatsku volimo i kad šutimo i kad radimo i kad slavimo…ne moramo tako napadno glumiti.
- Tvrdite da vaš program "5+ Hrvatska" nije fantomski plan poput 'Plana 21', nego da nudi konkretna rješenja na kojima se radilo više od dvije godine. Međutim, osnovna zamjerka vašem gospodarskom programu jest upravo da on ne nudi instrumente provedbe i ne govori otkud će se iznaći novac za obećane reforme. Što kažete na takvu ocjenu?
- To je program od više stotina kartica teksta koji je nastajao dvije godine. Teško je opisati baš svaki provedbeni mehanizam. Uz taj program niknuo je i čitav niz provedbenih dokumenata koji govore upravo o ovome što se spominje kao nedostatak. Za to bi trebalo predavanje od 10 sati. Iskreno rečeno, teško je i zapamtiti sve mjere provedbene politike koje su naši stručnjaci radili u suradnji s njemačkim IFO Institutom. A nakon našeg preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom, naravno da će timovi stručnjaka iz dana u dan znati na koji način će upravljati tim procesima i napraviti odlučne iskorake. (Ranko BOROVEČKI, snimio Milivoj MIJOŠEK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU