Nedavno je Vlada Republike Hrvatske predložila nove porezne reforme koje će izravno utjecati na punjenje gradskih, pa tako i proračuna Grada Pule. Vlada će svoj prijedlog potvrditi na svojoj skorašnjoj sjednici, a potom će proslijediti u Sabor na čitanje i usvajanje. S obzirom na većinu Kukuriku koalicije smatra se da će takav prijedlog biti i usvojen. Prema takvoj budućoj novoj zakonskoj odredbi, povećavat će se neoporezivi dio osobnog dohotka, a promijenit će se i porezni razredi, što znači da će se veće plaće oporezivati manjim porezom.
Razredi nisu precizirani
Ovakvim odredbama smanjit će se priliv sredstava lokalne samouprave koji se izdvaja iz poreza na osobni dohodak, ali i prireza poreza na dohodak. Samim time proračun Grada Pule trebao bi doživjeti prilične promjene. Iz Grada Pule nam, međutim, nisu znali odgovoriti koliko manji iznos mogu očekivati u prihodima jer još uvijek nisu dobili točna pojašnjenja iz resornog Ministarstva financija Republike Hrvatske. Pogotovo jer Vlada RH u svom prijedlogu još uvijek nije precizirala porezne razrede za olakšice. Nas je, pak, zanimalo i hoće li Grad Pula očekivani "minus" u gradskom proračunu nadoknaditi povećanjem gradskog prireza, te namjerava li Grad Pula zbog smanjenja prihoda u gradskom proračunu povećati cijene nekih komunalnih usluga i, ako da, kojih.
(Ne)pravedna mjera
- Najavljena porezna reforma Vlade građanima će omogućiti nešto veće plaće, no, istina je da će radnici s nižim primanjima imati minimalno povećanje, dok će oni s vrlo visokim plaćama imati i najviše koristi pa se postavlja pitanje koliko je ta mjera pravedna? Nažalost, najavljene reforme posljedično će donijeti manje sredstava u proračune jedinica lokalne samouprave, a koja se, među ostalim, koriste za socijalna davanja, za vrtiće, škole i ostale važne sadržaje. Ukoliko je Vlada zbilja htjela potaknuti potrošnju tada držim da je to mogla učiniti puno pravednije, primjerice smanjenjem poreza na dodatnu vrijednost koji je danas među najvišima u Europi. Tada bi cijene proizvoda i usluga bile niže za svih, za umirovljenike, nezaposlene ili, pak, studente, a ne samo zaposlene. Ipak, valja pričekati službeni prijedlog Vlade na koji će način županijama, općinama i gradovima nadoknaditi nastali gubitak kako smanjenje standarda građana ne bi doveli u pitanje, komentirao je gradonačelnik Boris Miletić.
S druge strane Danijel Ferić, predsjednik pulskog SDP-a blizak premijeru Zoranu Milanoviću i Vladi, na nedavnoj je konferenciji za novinare najavio da će se paralelno sa smanjenjem poreza na dohodak dogovoriti kompenzacijske mjere kao što je preraspodjela poreza na dohodak između države i lokalne samouprave iz fonda za izravnanje. Prema Feriću, u fond će se slijevati i porez na kamate na štednju, a kako u Hrvatskoj 50 tisuća građana ima oko 75 milijardi kuna štednje u bankama, na koju se godišnje isplaćuje 2,3 milijarde kuna kamata, godišnji prihod po toj osnovi, rekao je Ferić, bio bi 300 do 400 milijuna kuna. (Goran ROJNIĆ)