Prema broju gradana koji ne rade, Hrvatska je i dalje na samom vrhu europske ljestvice. S 58 posto neaktivnog pucanstva Hrvatska bi, da je vec primljena u europsko clanstvo, bila na drugom mjestu u cijelom EU-u jer jedino Litva ima više gradana koji ne rade nego mi - 59 posto. Pokazuju to podaci najnovijeg Eurobarometrovog istraživanja, provedenog u lipnju, prema kojem golem dio populacije trenutno ne radi i u mnogim novim Unijinim clanicama: Madarskoj - 57 posto, Sloveniji, Estoniji i Poljskoj - 55 posto. Prosjecno u 27 clanica Unije ne radi 50 posto stanovništva, što znaci da ova godina, usprkos krizi, dosad nije donijela velik pad zaposlenosti. Naime, u 2008. Europljana bez posla bilo je 49 posto, samo jedan posto manje nego sada.
No, na to da Hrvatska ima ipak veci strukturalni problem nego ostale države istocne i srednje Europe, ukazuje podatak da i dalje prednjacimo po niskim stopama zaposlenosti. U Hrvatskoj radi samo 42 posto stanovništva - 37 posto je zaposleno i pet posto samozaposleno. U radno neaktivno stanovništvo spadaju, primjerice, umirovljenici, kojih kod nas ima oko milijun i sto pedeset tisuca. Prema domacim podacima, Hrvatska stoji truncicu bolje. Naime, Državni zavod za statistiku jucer je objavio da je stopa zaposlenosti u prvom kvartalu ove godine iznosila 43,6 posto.
Hrvati su, pokazuje Eurobarometrovo istraživanje, medu najvecim pesimistima u Europi jer cak 73 posto naših gradana smatra da najgori dio ekonomskih nedaca tek dolazi. Tako visoke razine crnila izražavaju još samo gradani baltickih država - Litvanci 82 posto, Estonci 76 posto, Letonci 74 posto.