Saborska zastupnica SDP-a, Umažanka Tanja Vrbat, proteklih se tjedana neocekivano pocela baviti i - ekološkom temom. Rijec je o problemu s izgradnjom dvaju terminala za ukapljeni plin, jednim na moru i drugim na kopnu u okolici Trsta, koji su izazvali veliku uzbunu u zapadnom dijelu Istre i Slovenskom primorju jer ih ekološke udruge prikazuju kao bombe koje ce uništiti skoro cijeli Tršcanski zaljev.
Strucnjaci smatraju da LNG terminal koji ce se prvi sagraditi, kopneni kod Muggie, nece uzrokovati bitnije promjene. U razgovoru sa zastupnicom Vrbat, koja je sudjelovala na okruglom stolu o LNG terminalu, doznali smo da se malo toga može uciniti.
Kakvi su zakljucci okruglog stola, kojem ste prisustvovali u Umagu, o štetnosti LNG terminala pored Trsta?
- U hrvatskom dijelu Istre i Hrvatskoj opcenito vlada prilicna konfuzija i neznanje glede LNG-a u Tršcanskom zaljevu. Postoji više razina problema. U Umagu je prošle jeseni organizirana javna rasprava o LNG terminalu na moru. Ministarstvo okoliša je odredilo Umag zbog blizine Italije, a javna rasprava morala se održati zbog obaveze iz medunarodne konvencije prekogranicnih onecišcenja.
Odvijala se radnim danom u 12 sati i bilo nas je pet-šest. Našla sam se tamo kao gradanka gotovo slucajno jer su mi iz Grada javili da se odvija na zahtjev Županije. Grad Umag je samo dao prostor i prevoditelja. Tamo su bili predstavnici talijanskog ministarstva okoliša i prezentirali su projekt.
Taj offshore terminal nešto je što me kao gradanku Umaga šokiralo jer bi to zaista bilo pogubno za sve nas koji smo orijentirani na Tršcanski zaljev, medutim shvatila sam da je taj projekt daleko od realizacije. I Hrvatska i Slovenija su uložile službene primjedbe protiv tog projekta terminala na moru.
Dakle, prerano je za paniku oko LNG terminala na moru, ali što je s onim na kopnu, kod Trsta?
- Taj projekt najviše brine hrvatsku javnost, a on je daleko od realizacije. Postoji još projekata glede gradnje LNG terminala na kopnu kraj Muggie. To je puno aktualnije, no Hrvatska nema mogucnosti intervencije na talijanski teritorij, što je razumljivo.
Koji su glavni problemi s terminalom?
- Tema je preširoka i treba je sagledati s više aspekata. Kada govorimo o LNG tehnologiji, ima prednosti i mana. Prednosti su znatne: manje onecišcenje okoliša, gorivo visoke ogrjevne moci, veliki izvori plina u blizini potrošaca. Sigurnost je puno veca nego kod drugih prirodnih izvora energije - naravno ako poštujemo pravila pri izgradnji postrojenja i ekološke standarde.
Nedostaci su da bi metan u velikim kolicinama globalno mogao imati utjecaj na zatopljenje te da se radi o skupoj tehnologiji. Morska voda koristi se za hladenje, iako postoje bolja i skuplja rješenja bez korištenja morske vode za proces pretvorbe ukapljenog u plinoviti energent.
Kako bi takav objekt izgledao u susjedstvu turistickih mjesta?
- Trst i Muggia su vec znacajno industrijalizirani. Naši strucnjaci tvrde da eventualna onecišcenja mora ne bi kod nas imala puno utjecaja jer morske struje sve nose niz talijansku obalu u Mediteran. Nisam strucna, ali veca su opasnost stotine tankera koji plove Tršcanskim zaljevom od LNG terminala.
Slovenija je uložila veto protiv te eko-bombe na svojoj granici. Može li hrvatska država ikako reagirati?
- Kada govorimo o LNG terminalu na kopnu kraj Muggie, ne znam što je poduzela Slovenija. Hrvatska, kada se radi o tom postrojenju na kopnu, nema mogucnosti intervencije. Razumljivo je da ne možemo tražiti od druge države da na svom teritoriju nešto gradi ili ne gradi.
Uostalom, incidenti na LNG terminalima su rijetki i nikakvo se postrojenje ne može sagraditi bez svih mogucih studija sigurnosti i zaštite okoliša. EU tu ima najviše moguce standarde.
Hoce li Vlada pokušati utjecati na Italiju diplomatskim putem?
- To bi bilo neobicno. Kako bismo reagirali da, recimo, Italija diplomatskim putem prosvjeduje što mi gradimo, primjerice, Kaštijun. Ono što RH može, a vec sam i s ministricom Mirelom Holy razgovarala o takvoj inicijativi, jest pozvati susjedne Sloveniju i Italiju i poceti ozbiljno razgovarati o suradnji na zajednickoj energetskoj strategiji u sjevernom Jadranu.
Hocete li Vi to iznijeti pred Sabor ili, zašto ne, pred Europarlament, gdje ste postali promatrac?
- Razgovarala sam s ministricom Holy o toj tematici. Ona je upoznata sa svime što se dogada. Što se tice Sabora i EU- parlamenta, ne vidim kakve bi to svrhe imalo u ovoj fazi. Mjesecima se konzultiram s eminentnim strucnjacima iz podrucja sigurnosti i zaštite okoliša te smatram da nema mjesta panici. (Razgovarao Dubravko GRAKALIC)
VIŠE O OVOJ TEMI U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA.