Od ukupno 103 objekta za proizvodnju mesa, mlijeka i njihovih prerađevina te ribljih proizvoda u Srbiji i BiH, iz kojih Hrvatska kontinuirano uvozi te proizvode, samo ih pet ima odobrenje EU-a za izvoz u zemlje Unije, što je ujedno preduvjet za izvoz u Hrvatsku.
Popis tih tvrtki Ministarstvo poljoprivrede tretira kao "poslovnu tajnu", zbog čega nam ga nije niti htjelo dostaviti, kao ni nalaze naših inspekcijskih nadzora u tim tvrtkama. "Ne bi bilo korektno davati medijima nalaze hrvatskih stručnjaka u objektima drugih zemalja", stoji u odgovoru kojeg je našem listu poslala pomoćnica ministra poljoprivrede, Mirjana Mataušić Pišl.
Tajni popis, do kojeg smo došli neslužbenim kanalima, pokazuje da velika većina tvrtki u Srbiji i BiH, njih 98 od 103, odobrenje za izvoz u Hrvatsku dobiva temeljem diskrecijskog prava naših ministara poljoprivrede, kontinuirano od 2004. godine. Riječ je o pravu koje ministru daje Zakon o veterinarstvu, a koje se "obilato" koristi. Tek nešto malo manje od pet posto objekata s liste bosanskih i srbijanskih izvoznika u Hrvatsku zadovoljava EU kriterije, po kojima su, s druge strane, obavezni proizvoditi svi naši, hrvatski proizvođači. Istovremeno, u Srbiji i BiH ima od strane EU certificiranih objekata, iz kojih mi ne uvozimo ništa. Primjerice, u Srbiji postoje tri pogona za obradu sirovog mlijeka i mliječne proizvode, koja zadovoljavaju EU standarde, obavezne i u Hrvatskoj, no mi ne uvozimo niti iz jednog od tih pogona, dok istovremeno mlijeko i mliječne prerađevine uvozimo iz deset drugih objekata u Srbiji koji EU certifikat nemaju.
Ministarstvo napominje da ne radi ništa nezakonito, no činjenica je da se hrana uvozi iz tvrtki koje ne moraju poštivati ista pravila kao i hrvatski proizvođači, čime postaju i nelojalna konkurencija domaćoj proizvodnji.
Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da nelojalne konkurencije nema. "Mi smo dio europskog i svjetskog tržišta, te se tako moramo i ponašati. Jednostrano ukidanje uvoza iz objekata koji zadovoljavaju uvjete propisane u RH bi neminovno dovelo do recipročne zabrane izvoza na tržišta trećih zemalja naših izvoznika. Moram podsjetiti da su dobar dio tih uvozničkih tvrtki ujedno i veoma veliki izvoznici na tržišta trećih zemalja", odgovara pomoćnica ministra.
Jasno je, dakle, da nešto moramo dati kako bi nešto drugo i dobili, no nije jasno kako su ta poduzeća odabirana i što kažu, ako ih ima, inspekcijski nalazi o njima. Hrvatska u BiH izvozi 60 posto svojih proizvoda, odnosno šest puta više negoli što iz Bosne uveze. Jednako tako, izvozi i u Srbiju, a da bi to mogla, morala je pristati na njihov izvoz u Hrvatsku.
U svakom slučaju će Ministarstvo i prije ulaska Hrvatske u EU, točnije već početkom iduće godine, morati u potpunosti zabraniti uvoz hrane iz srbijanskih, bosanskih i drugih objekata, koja nemaju EU licencu. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)