Talijanska vlada sprema se uvesti paprenu dnevnu boravišnu taksu za sva plovila duža od deset metara koja prometuju kroz talijanske luke. Novi namet, u sklopu vladinog plana za oporezivanje bogatijih Talijana, stupit ce na snagu 1. svibnja 2012. godine, a trenutno se vode intenzivni pregovori o konacnoj definiciji zakona.
Za sva plovila (domaca i strana, bez obzira na starost) od 10 do 12 metara boravišna taksa ce iznositi dnevno sedam eura, od 12 do 14 metara 12 eura, od 14 do 17 metara 40 eura, a za ona od 17 do 24 metra 74 eura.
Konkretno, za jedrilicu od deset metara vlasnik ce, uz placanje godišnjeg veza marini, morati državi isplatiti dodatnih 2.555 eura godišnje boravišne takse. Radi se o drasticnom povecanju troškova pa su razna udruženja koja okupljaju vlasnike marina vec oštro prosvjedovala jer tvrde da ce to izazvati bijeg tisuca jedrilica u druge države. Hrvatska je pritom najbliža pa valja uskoro ocekivati dodatni pritisak talijanskih nautickih turista na naše marine.
Strani nauticari pobjeci ce iz Italije
Celnici udruženja Assomarinas sa sjedištem u Veneciji, koje okuplja 88 marina na talijanskoj obali, izjavili su nam da svakodnevno kontaktiraju s vladom u Rimu u pokušaju ublažavanja ove odluke ciji ce konacni oblik zakona biti izglasan prije Božica. Predsjednik te udruge Roberto Perocchio istice da ce zbog povecanja cijena boravka uslijediti masovni otkazi.
- U Italiji se trenutno ureduje novih 18.000 vezova, a projekti izgradnje marina s dodatnih 30.000 vezova cekaju na gradevinske dozvole. U novonastaloj situaciji investitori ce doživjeti financijski kolaps, izjavio je Perocchio.
U 2011. godini više od 15 posto vlasnika plovila koji su koristili usluge talijanskih marina bili su strani državljani: uslijed uvodenja nove boravišne takse oni ce najvjerojatnije potražiti druga skloništa i promijeniti rute plovidbe.
Nova taksa trebala bi državi donijeti prihod od 285 milijuna eura, no iz udruge nautickih industrijalaca Ucina tvrde da ce namet poluciti pad prometa cartera pa ce s jedne strane ce država ubrati, a s druge izgubiti tih 285 milijuna eura:
Cijene godišnjeg veza u talijanskim marinama izuzetno su varijabilne - kad je Jadran u pitanju daleko su niže na jugu nego na sjeveru. U Trstu primjerice godišnji vez u marini San Giusto za jedrilicu od deset metara stoji (s PDV-om) 5.160 eura (trošak elektricne energije nije uracunat). Ako zakon ostane nepromijenjen vlasnik takve brodice morat ce izdvojiti dodatnih 2.555 eura.
A potraga za mjestom u hrvatskim marinama vec je pocela. Naime, u zadnjih nekoliko dana lanac ACI-jevih marina na Jadranu te Tehnomontova Marina Veruda u Puli bilježe veci broj upita talijanskih nauticara. Ništa cudno s obzirom na to da su cijene godišnjeg veza u moru u istarskim marinama niže od, primjerice, onih u Trstu za plovila od deset metara, i to bez ovih novih taksi, a s taksama te ce cijene u Italiji biti cak dvaput vece.
Umag Talijanima najbliži
Naime, cijena godišnjeg veza u moru za brodicu od 10 metara u ACI marini u Umagu iznosi oko 3.160 eura, a na kopnu 2.700 eura. U Marini Veruda ta je cijena nešto viša, ali još uvijek skoro dvaput manja nego u Italiji. Naime, godišnji vez u moru nauticare stoji 4.223 eura, a na kopnu 3.542 eura. Još je jeftinije na jugu Hrvatske. Primjerice, u ACI-jevoj marini Vrboska na otoku Hvaru cijena godišnjeg veza u moru krece se oko 2.650 eura, a za onaj na kopnu iznosi tek 1.210 eura.
Dok u Marini Veruda nisu znali razloge povecanog broja upita, u ACI-ju, kojem medu ostalim pripadaju i marine u Umagu, Rovinju, Pomeru te Puli, itekako su bili svjesni nove situacije.
- Naravno da je došlo do zabrinutosti medu talijanskim nauticarima pa je vec istog dana po donošenju odluke o povecanju cijena samo u Odjel marketinga ACI-ja u Opatiji stiglo više od 10 upita za godišnji vez za marinu Umag, koja je Talijanima najbliža. I sama ACI-jeva marina Umag imala je znatan broj upita za godišnji vez za plovila raznih kategorija i duljina. Veliki interes za godišnjim vezom iskazan je za skoro sve ACI-jeve marine, posebno za one u Rovinju, Puli, Cresu, Opatiji i Splitu, veli nam Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga u ACI-ju.
Dopredsjednik Udruženja hrvatskih marina Krešimir Žic iz Marine Punat na Krku kaže da ce ovu priliku u hrvatskim marinama itekako iskoristiti te da odmah pocinju "desant" na talijansko tržište.
U Hrvatskoj postoji 56 marina, koje su sve okupljene u Udruženje hrvatskih marina te raspolažu s 16.000 vezova u moru i 8.500 mjesta na kopnu, kao i s još 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama. U kategoriziranim istarskim marinama, po podacima Ministarstva turizma, ima oko 3.460 vezova. (Elio VELAN i Barbara BAN)