Vrata NATO-a otvorena su zemljama zapadnog Balkana koje žele ući u Sjevernoatlanski savez i spremne su provesti nužne reforme, poručili su u nedjelju iz Dubrovnika zastupnici savezničkih i partnerskih zemalja.
Iako se summit NATO-a iduće godine u Londonu neće baviti proširenjem na nove članice, u nacrtu rezolucije Parlamentarne skupštine poziva se na nastavak politike otvorenih vrata, "kao temelja za ostvarenje stabilnosti, slobode i mira cijele Europe".
Uz čestitke Hrvatskoj na ulasku u EU, u zaključcima se ističe napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo Crne Gore, Gruzije i Makedonije, koju se poziva da s Grčkom što prije nađe rješenje spora oko imena zbog kojega Atena već godinama blokira euroatlanske težnje Skoplja.
Parlamentarci iz 28 savezničkih i partnerskih država od vlasti u BiH traže hitne i smislene ustavne reforme i rješenje problema zajedničke vojne imovine, zbog kojega je NATO toj zemlji suspendirao Akcijski plan za članstvo. Pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović, koja je nedavno posjetila Sarajevo, rekla je da je za aktiviranje plana nužno popisati imovinu. "Ta 63 objekta moraju biti registrirana i to je jedno od pitanja koje bi pomoglo BiH uđe u MAP", rekla je novinarima Grabar Kitarović. "Stvar je političke volje i ambicija političara da omoguće ono što žele građani, pokretanje procesa pristupanja BiH", istaknula je visoka dužnosnica NATO-a.
Srbija, koja je vojnu neutralnost proglasila 2007., nije kandidat za ulazak u NATO i s njime institucionalno surađuje kroz program Partnerstvo za mir. No, u NATO-u smatraju da je provedba sporazuma s Kosovom ključna za stabilnost cijelog toga područja, a riječ je i o glavnom uvjetu za približavanje te zemlje EU-u, što je jedan od strateških ciljeva aktualne vlade u Beogradu.
Osudili Asada
Parlamentarci zemalja članica NATO-a oštro su u nedjelju u Dubrovniku osudili režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada za brutalne napade na civile, uključujući i kemijski napad na predgrađe Damaska, čemu su se ruski zastupnici usprotivili implicirajući da su napad možda izveli sirijski pobunjenici.
"Oštro osuđujemo upotrebu kemijskog oružja protiv nezaštićenih civila u predgrađu Damaska 21. kolovoza... napominjući kako sve raspoložive informacije ukazuju da je za napad odgovoran sirijski režim", piše u nacrtu rezolucije Parlamentarne skupštine NATO-a koja zasjeda u Dubrovniku.
Na taj dio nacrta amandmane su uložili zastupnici iz Rusije, partnerske zemlje Sjevernoatlanskog saveza i Asadova saveznika, ali ih je većina zastupnika odbila ocijenjujući napad ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti.
Dogovorom Rusije i SAD-a s Asadom o uništenju sirijskog kemijskog oružja, koji je formaliziran rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, uklonjena je američka prijetnja vojnim udarom na režim u Damasku nakon napada u kojem je poginulo vise od tisuću Sirijaca.
Upozoravajući da bi nastavak rata u Siriji ojačao ekstremističke skupine i zaprijetio regionalnoj stabilnosti, zastupnici su pozvali sukobljene strane na postizanje političkog rjesenja u okviru mirovnih pregovora Ženeva II. i osnivanje prijelazne vlade s punim ovlastima.
O zaključcima donesenim na političkom odboru Parlamentarna skupština odlučivat će posljednjeg dana zasjedanja u ponedjeljak.
Pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović izjavila je novinarima da je situacija u Siriji izuzetno složena i da jedino rješenje može biti političko, "i to što prije".
"Važno je da parlamentarci savezničkih i partnerskih zemalja utječu na svoje zemlje kako bi se konačno rješenje postiglo u okviru postojećeg diplomatskog procesa", istaknula je Grabar Kitarović. (Hina)