Treći koncert iz 18. festivala komorne glazbe Pulski umjetnici Puli donio je u ponedjeljak navečer nastup klavirskog dua Robert Batelić i Sandro Vešligaj. Ovi su mladi pijanisti poveli publiku šetnjom kroz neke od najljepših partitura velikana koji su obilježili razne epohe svjetske glazbe.
Budući da je prvi dio ovoga festivala u znaku klavira, a da je to već drugi koncert jednoga klavirskoga dua, može se reći da je klavir par excellance apsolutni protagonist ovoga koncertnog ciklusa.
Čuvene partiture
Zato su i dvije prve skladbe bile skladane za četveroručni nastup, najprije je tu bila Beethovenova "Sonata u D-duru", a potom Schubertova "Fantazija u f-molu".
Beethoven je bio ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i romantične ere u zapadnoj klasičnoj glazbi. Njegova glazba i ugled nadahnjivali su iduće generacije skladatelja i glazbenika, a i vrlo su zahtjevna te ujedno i zahvalna glazbena građa za svakoga glazbenika.
Ovi su mladi glazbenici pristupili izvedbi ovog djela na vrlo studiozan način, pripremljeno i tehnički uigrano, pokazavši osjećaj za ritam, dinamiku i bogat kontrapunkt.
Schubert je jedan od prvih i glavnih predstavnika romantizma u glazbenom stvaralaštvu. U kratkom stvaralačkom razdoblju od 18 godina stvorio je bogat opus koji se odlikuje romantičnim sadržajem i izrazom, a odabrana "Fantazija u f-molu, d.940" izvrsno je prenijela slušateljima taj romantičan ugođaj.
"Slavenski plesovi" A. Dvoraka smatraju se njegovim vrhunskim djelom, a izvedeni su op. 48 br. 1 i 7, također tehnički zahtjevni, a mnogi su kritičari naveli da su ta njegova djela odraz njegove skladateljske zrelosti.
Edvard Grieg na elementima norveškog folklora izgradio je vlastiti, nacionalno-romantički glazbeni izraz. Posebno je važan njegov doprinos razvoju postromaničke europske harmonije. Kao izraziti lirik svoja najbolja djela ostvario je u malim formama - klavirskoj minijaturi i solo-pjesmi.
Mladi su pijanisti izabrali njegove "Norveške plesove, op. 35 br. 1 i 4", uz vrlo nadahnut i strastven nastup.
Za kraj su odabrani Brahmsovi "Mađarski plesovi br. 5 i 6". Brahms polazi od klasičnog i baroknog naslijeđa, ali je njegov glazbeni izraz u osnovi romantičarski.
Batelić i Vešligaj su tijekom cijelog koncerta pokazali vrlo dobro pripremljen nastup, odnjegovani stil i uigranost, iako nemaju toliko mogućnosti nastupati zajedno.
Impresivni životopisi
Robert Batelić rođen je 1987. godine u Puli. Osnovno i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje stječe u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova gdje maturira smjer klavir i teorijski. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljubomira Gašparovića. Završio je i dvije godine studija Kompozicije s teorijom, a dobitnik je i Rektorove nagrade te Oskara znanja. Dobio je visoke nagrade na brojnim natječajima. Zaposlen je u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu kao nastavnik klavira. Kao korepetitor sudjelovao je na brojnim natječajima.
Sandro Vešligaj rođen je 1991. u Puli. Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje završava u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova. Maturirao je na klavirskom (u klasi Biserke Kuhta, prof.) i teorijskom odjelu. Nakon preddiplomskog i diplomskog studija klavira na riječkom područnom odjelu Muzičke akademije Zagreb, obranom specijalističkog rada na temu "Korelacija sonate i fantazije kroz skladbe Schuberta, Chopina i Liszta" završava i poslijediplomski umjetnički specijalistički studij na Muzičkoj akademiji Zagreb te stječe akademski naziv sveučilišnog specijalista muzike. Sudionik je i dobitnik brojnih visokih nagrada na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Osim kao solist, redovito koncertira i kao komorni glazbenik i korepetitor. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u zvanju višeg asistenta. (V. B.)