Arheološki radovi u sklopu višegodišnjeg projekta "Ranokršcanska bazilika sv. Marije Formoze - istraživanje, zaštita, prezentacija" nastavljeni su prošloga tjedna na zelenoj površini ispred istoimene pulske kapelice, a ove godine iskopi se vrše u podrucju srednjeg i južnog broda kod procelja bazilike, doznajemo od voditelja Željka Ujcica iz Arheološkog muzeja Istre.
- Do sada smo utvrdili da je austrijska gradnja izuzetno uništila južnu stranu, no pronašli smo dobro ocuvani temeljni dio zida južne kolonade. Cilj je da jednoga dana ondje bude arheološki park, a da bismo tako nešto mogli napraviti, najprije moramo u revizijskom istraživanju utvrditi konkretno stanje ostataka bazilike i njihovu ocuvanost. Tada cemo moci ucrtati njezin okvir i predstaviti gabarite bazilike i brodova, odnosno svetišta i sakristija, te zapoceti s konzervatorsko-zidarskim radovima. Svake godine istražujemo odredenu dionicu u skladu s osiguranim sredstvima, ispricao je Ujcic dodajuci da ce ovog puta na terenu biti otprilike dva mjeseca i to zahvaljujuci investitorima - Ministarstvu kulture, Istarske županije, Grada Pule i Arheološkom muzeju Istre, koji je ujedno izvodac radova.
Nakon završetka revizijskih istraživanja pristupit ce se izradi izvedbenog projekta arheološkog parka, cije bi nalaze posjetitelji mogli razgledavati tijekom dana, dok bi se nocu palio hologram koji bi pomocu laserskih zraka u prirodnoj velicini rekonstruirao trodimenzionalnu sliku bazilike.
Projekt, možda jedinstven u Europi, osmislili su upravo Ujcic, inace viši kustos, vanjski suradnik AMI-ja, te vanjski suradnik muzeja arhitekt Anton Percan. Njihovo idejno rješenje takoder predstavlja pionirski pothvat laserskog prikazivanja arheološkog nalazišta buduci da se radi o velikom iskoraku k prezentaciji baštine putem primjene modernih medija.
Na tom su podrucju arheološki radovi poceli još 2004., s tim da je nedostatak financijskih sredstava odmah potom uzrokovao višegodišnji prekid istraživanja. Posljednjeg puta oni su bili izvedeni u srpnju prošle godine i to na manjoj dionici na podrucju sjevernog broda i procelja.
Prve godine iskapanja izvodace je iznenadilo otkrice nešto manje od dva kvadrata starokršcanskog mozaika iz 6. stoljeca, koji je viticama s raznobojnim ljiljanima, pletenicama, grckim križevima, medaljonima s rozetom ili stiliziranim kristogramom krasio pod u sjevernoj kružnoj sakristiji.
Sjeverozapadni kut bazilike istražen je 2009. te su tada arheolozi doznali da je zapadno procelje bazilike nasjelo na stariji objekt tipican za kasno republikansko i carsko razdoblje, a tadašnji graditelji su rješenje pronašli u rasteretnom luku koji je malo izašao iz korpusa bazilike.
Pretpostavlja se da je bazilika iz Justinijanova doba, odnosno 6. stoljeca, koju je dao sagraditi ravenski nadbiskup Maksimilijan rodom iz Veštra, bila bogato ukrašena zidnim i podnim mozaicima. Bazilika velike sakralne, umjetnicke i arheološke vrijednosti bila je biser ranokršcanske umjetnosti na Mediteranu te je zbog iznimne ljepote dobila naziv Formoza.
No, fazi najveceg sjaja uslijedila je ona potpune zapuštenosti u srednjem vijeku, kada je objekt poceo tonuti u mocvaru, a osim toga najvjerojatnije ga je 1243. godine poharao požar. Takoder, kameni materijal bio je kasnijih desetljeca iskorištavan za obnovu drugih zdanja. (I. N. TURKOVIC; Snimio D. ŠTIFANIC)