Prema već dosta dugoj tradiciji, uz kalendarski početak proljeća obilježavaju se tri značajna Svjetska dana od kojih su sva tri u bliskoj vezi, a odnose se na šume, vode i vremenske prilike. Ovdje ću se ukratko osvrnuti na Svjetski meteorološki dan koji se već gotovo sedam desetljeća obilježava na dan 23. ožujka tj. na dan kad je već davne 1950. godine osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). U tom relativno dosta dugom periodu, meteorologija kao znanost od izuzetne važnosti, prošla je nevjerojatan put od skromnih početaka do jedne od najvažnijih agencija pri Ujedinjenim narodima s najvećim brojem članica, na kraju i sa vrlo velikim dostignućima koja su u svakodnevnoj službi gotovo svakog čovjeka na našem planetu. Kao i svake godine, dan se širom svijeta obilježava uz prigodnu temu čime se daje na značaju određenim meteorološkim fenomenima ili nekim sličnim temama koje su od velikog značaja za sadašnjost i budućnost našeg opstanka na Zemlji. Tema ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana su oblaci ili još točnije "Razumijevanje oblaka". Oblaci, njihov oblik i način stvaranja u centru su pažnje običnih ljudi, ali isto tako i mnogobrojnih profesionalnih meteoroloških motritelja koji u svojim izvještajima posebno mjesto daju upravo oblacima i općenito stanju "neba" u nekom određenom trenutku. S druge strane, meteorolozi u svojim uredima svakodnevno rade na tome da poboljšaju svoje metode kojima predviđaju i prognoziraju upravo stvaranje određenih vrsta oblaka o kojima ovisi kakvo nas vrijeme ili nevrijeme očekuje.
Zanimljivo je da meteorolozi razlikuju na stotine vrsta oblaka od kojih se svaki stvara uz određeno stanje atmosfere, a ujedno svaki od njih nosi određenu poruku bitnu u predviđanju budućeg stanja atmosfere i vremenskih prilika na nekom određenom području.
U centru pažnje običnih promatrača, ali i meteorologa su olujni oblaci koji donose obilne i neophodne kiše, ali i nevjerojatnu moć razaranja i uništavanja. Lijep i ugodan ljetni dan u nekoliko se trenutaka može pretvoriti u pravu oluju koja uz jaku kišu, tuču i vrlo jak vjetar za sobom može ostaviti pravu pustoš, poplavu i uništenu ljetinu. Upravo su ti oblaci najčešći predmet meteoroloških istraživanja, a njihovo potpuno razumijevanje umnogome će pridonijeti na točnosti meteoroloških prognoza. Svakodnevno se razvijaju sve bolji matematički modeli u koje se unosi sve više podataka sve u cilju da bi se na vrijeme predvidjelo mjesto stvaranja olujnih oblaka, njihovog intenziteta i područja kojim će nastaviti svoj put.
Dolaskom proljeća i toplijih dana sve smo bliže i prvim proljetnim olujama koje i u Istri mogu ozbiljno zaprijetiti. Pažljivim slušanjem meteoroloških izvještaja, ali i običnim promatranjem neba i oblaka često smo u prilici da izbjegnemo ili barem umanjimo moguće štete. Na kraju svakako treba spomenuti da i ove godine možemo biti i više nego zadovoljni vremenskim prilikama koje od početka godine prevladavaju u Istri. Zimu smo ispratili već početkom veljače, od tada pa sve do ovih posljednjih dana vrijeme je lijepo, stabilno i ugodno. Proljeće je stiglo i ranije od očekivanja, prema pokazateljima već početkom ožujka, a svakodnevne temperature zraka i sunčani dani to najbolje potvrđuju.
Najave vremena do kraja mjeseca isto su tako povoljne, nastavlja se ugodno proljetno vrijeme, a tek poneki umjereno oblačan dan ili nešto niža jutarnja temperatura zraka podsjeća nas da smo još uvijek u mjesecu ožujku i na samom početku proljeća. (Priredio Mario GRABAR)