Ako se danas loše osjećate, ne paničarite, sutra će biti još gore. Nije to cinična konstatacija, već činjenica koja je britanski psiholog Cliff Arnall izračunao prije pet godina iz koje proizlazi da je treći ponedjeljak u siječnju najdepresivniji dan u godini. Psiholog koji sam sebe naziva "honorarnim guruom sreće" odabrao je upravo taj dan u godini na temelju kvazimatematičke formule u koju je uključio vremenske prilike, minus na računu koji je posljedica blagdanskog trošenja te vjerojatnost odustajanja od novogodišnjih odluka.
Studije sugeriraju da je glavni razlog pada motivacije rezultat zimskog mraka nakon sjajnog i raskošnog Božića i Nove godine budući da je utvrđeno da smanjenje dnevne svjetlosti tijekom zimskih mjeseci ima negativan utjecaj na raspoloženje i motivaciju. A sama teza se temeljila na efektu hibernacije - razdoblju u godini kada se ljudi osjećaju umorno, ne vježbaju, ostaju u kući i tješe se hranom.
O depresiji, ne kao simpatičnoj razbibrizi koja može biti izgovor za početak radnog tjedna, već o onoj pravoj, jako prisutnoj, ali još uvijek dovoljno stigmatiziranoj bolesti razgovarali smo s psihijatrom dr. Ivicom Šainom, rukovoditeljem djelatnosti pulske psihijatrije.
- Kažu da je treći ponedjeljak u siječnju, popularni blue monday, najdepresivniji dan u godini, što je uvjetovano postblagdanskom depresijom, vremenskim uvjetima. Koliko u tome ima istine?
- Mi u kliničkoj praksi zadnjih godina nismo primijetili ili barem ne vodimo takve statistike da bismo to mogli potvrditi ili isključiti. Činjenica je da je depresija bolest koja se često javlja, pacijenti često dolaze u ambulante te ima puno hospitaliziranih. I to je tako svugdje u svijetu. Neki vanjski faktori mogu utjecati na pojavu depresije.
Također, postoje neke sezonske varijacije. Od sezonske depresije pati 10-ak posto ljudi u našim krajevima, a s porastom geografske širine taj postotak raste. Za taj poremećaj karakteristično je da u dvije godine moraju postojati dvije epizode koje nisu vezane za ove sezonske varijacije, posla, škole, da takva osoba nema klasičnu depresiju i da je sezonska dominantnija. Karakteristično je da počinje sa smanjenom količinom svjetla, odnosno u jesen te je izražena tijekom zime i prolazi negdje na proljeće, ljeto.
Bitno je da je kod takvih stanja često prisutna polifagija, odnosno prejedanje - pretjerano se unose slatkiši i ugljikohidrati koji kao negativnu posljedicu imaju debljanje. Kod takve depresije primjenjuje se fototerapija, odnosno terapija svjetlom ili se nekad čak savjetuje preseljenje u toplije, južnije krajeve.
S druge strane, kako narod često svemu doskoči, nakon ovih sezonskih depresija, odnosno blue mondayja ili blue wintera i sličnijih novih termina, dolazi vrijeme maškara ili što bi čovjek rekao "udri brigu na veselje", mjesec ludosti, veselja, pjesme. A nakon toga slijedi post do Uskrsa. To tako ciklički ide i možemo kazati da SE depresiju tretira u skladu s prirodom. A što se tiče sutrašnjeg dana, sačekat ćemo pa ćemo vidjeti (smijeh).
- Svi olako koriste pojam pa govore "depresivan sam", a zapravo se radi o poremećaju koji je ozbiljan, na neki način i tabu.
- Kad govorimo o terminologiji, "ja sam depresivan" može različitim ljudima značiti različito. Postoje termini "slom živaca", "puknuo sam", "depresivan sam" itd.., ali kad se ljude pita što to njima znači, odgovor varira. Tako i riječ "depresivan" ne mora uopće značiti da je netko depresivan, kao što mi shvaćamo u kliničkoj, psihijatrijskoj praksi. Da bismo govorili o depresiji, moraju biti prisutna dva od tri velika simptoma - depresivno raspoloženje, gubitak volje i interesa te pad energije. Tome valja pridodati i pretjerano spavanje, povećani ili smanjeni apetit, suicidalne misli itd. Ovisno koliko je tih simptoma izraženo, određuje se dijagnoza za umjerenu, blagu i tešku depresiju, kod kojih postoje depresije s psihotičnim simptomima (halucinacije, paranoidne ideje). (Lara BAGAR)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU