Napuštamo zemlju, a ni stranci ne dolaze

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prvi put od 2000. godine naovamo, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježen negativni migracijski saldo, pokazuju u cetvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o dolasku stranaca u Hrvatsku, i odlasku "naših" ljudi u inozemstvo.

Prošle se godine iz inozemstva doselilo 8.468 osoba, ali kako se 9.940 osoba iz Hrvatske odselilo, bili smo na gubitku od 1.472 stanovnika.

To je prvi negativni migracijski saldo unatrag 10 godina jer se od 2000. naovamo uvijek više ljudi u Hrvatsku doseljavalo negoli ih je iz nje odlazilo.

Primjerice, te 2000. godine u Hrvatsku je doselilo cak 29.385 osoba iz inozemstva, a odselilo ih se upola manje nego prošle godine, 5.953, no kako se trend kroz godine mijenjao, broj doseljenih se lani, u odnosu na prijašnje godine, smanjio za više od 40 posto.

Prvi, lanjski negativni saldo, u DZS-u opravdavaju ekonomskom krizom, zbog koje se i u Hrvatskoj smanjila potražnja za radnom snagom u sektorima gradevinarstva, ugostiteljstva i turizma, u kojima se tradicionalno zapošljava najveci broj doseljenih iz inozemstva.

Istovremeno, medutim, sve više ljudi iz Hrvatske pokušava svoju srecu naci negdje drugdje.

Najviše se ljudi u Hrvatsku lani doselilo iz BiH, njih gotovo 60 posto od ukupnog broja, odnosno 4.874. Doselilo nam se, nadalje, 356 Slovenaca, 755 Srba, 270 Amerikanaca ili, primjerice, 77 Kineza, 245 Švicaraca, 733 Nijemca, šest Afrikanaca.

Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Hrvatske, pak, najviše ih je otišlo živjeti u Srbiju, njih gotovo 45 posto od ukupnih gotovo deset tisuca, zatim u BiH (16,8 posto) te u Njemacku (4,6 posto).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veci je udio muškaraca (53,5 posto), dok je medu odseljenima više žena (50,2 posto). Gledano po dobi, doseljenih je lani bilo najviše u dobi od 20 do 24 godine, odseljenih pak starih izmedu 25 i 29 godina.

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva, prošle je godine najveci broj, 20,5 posto, doselio u Zagreb, zatim u Splitsko-dalmatinsku te Dubrovacko-neretvansku županiju.

Po broju odseljenih iz Hrvatske u inozemstvo prednjace Sisacko-moslavacka županija, koja je ostala bez 1.528 stanovnika, a slijede, opet, Zagreb te Brodsko-posavska županija.

Poražavajuci su rezultati u županijama poput Licko-senjske, iz koje se lani iselilo 580 ljudi, a uselilo njih 117, ili pak Požeško-slavonske, u koju je došlo svega 60 stranaca, a otišlo iz nje 303 ljudi.


Podijeli: Facebook Twiter