Nakon što je u srpnju prošle godine na snagu stupio novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša krenulo je u izradu podzakonskih akata kojima treba urediti, između ostalog, buduće selektiranje otpada na kućnom pragu odnosno u reciklažnim dvorištima, naplatu odvoza onog što se selektirati ne može i tako redom.
Kako doznajemo, izrađen je nacrt Uredbe o komunalnom otpadu koja uređuje ta pitanja, i na koju su komunalna poduzeća Ministarstvu jučer poslala svoje brojne primjedbe.
Po uredbi, građanima bi se naplaćivao odvoz miješanog komunalnog i odvojenog biootpada, dok bi se ostalo besplatno selektiralo u reciklažnim dvorištima odnosno na malim zelenim otocima. Odvoz bi se naplaćivao prema masi odloženog otpada ili pak, za što će se vjerojatno većina komunalaca odlučiti, prema zakupljenom volumenu kanti i broju odvoza.
U oba slučaja Ministarstvo ne predviđa naplatu fiksnog dijela računa, što je za potrošače dobro, no ugrozit će, upozoravaju komunalna poduzeća, čitav sustav sakupljanja i zbrinjavanja otpada.
Već sada u sredinama u kojima je račun podijeljen na fiksni i varijabilni dio, kažu, građani dio otpada bacaju u okoliš ne bi li kante punili sporije, a onda manje plaćali i varijabilni dio, ovisan o broju odvoza.
Po novom zakonu, najkasnije od 2015. godine jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području organizirati prikupljanje miješanog komunalnog i, odvojeno, biootpada, kao i sortiranje ostalog - plastike i stakla, metala, tekstila i tako redom.
"Određivanje fiksnog dijela računa jedini je način da se izbjegne masovno nesavjesno ponašanje korisnika", upozorava Sonja Polonijo, direktorica crikveničkog komunalnog društva Murvica.
Iskustva Murvice, koja je hrvatski pionir u uvođenju selekcije otpada na kućnom pragu, pokazuju da Crikveničani oko 20 posto svog otpada odlažu u okoliš ne bi li usporili punjenje čipiranih kanti.
Čip označava kome kanta pripada, a informaciju o pražnjenju kante prenosi u informatički sustav putem opreme na kamionu. Kako se volumen kante (u litrama) smatra volumenom predanog otpada, korisnik treba voditi računa o tome da ne predaje polupraznu već punu kantu.
Poseban su problem višestambene zgrade, jer se postavlja pitanje tko će kontrolirati nelegalno odbacivanje otpada u tuđe kante ili pak nesortirani otpad? Zakonom su za te prekršaje predviđene kazne od tri do čak deset tisuća kuna za fizičke osobe pa će stanari sami morati pratiti tko im nelegalno - i što - u kante odbacuje.
Polonijo veli da u Crikvenici nisu mogli takvu krivnju dokazati, i naplatiti je, čak ni u slučajevima kad su u otpadu prekršitelja pronalazili dokumente s njegovim osobnim podacima.
Komunalna su poduzeća mišljenja da zaslužuju fiksni dio računa, koji naplaćuju i opskrbljivači električnom energijom, plinom, telekomunikacijske tvrtke i ostali, pri čemu je varijabilni dio računa tih tvrtki i puno mjerljiviji. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)