Zbog najezde smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru stanje je alarmantno do te mjere da je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ovog tjedna proglasio elementarnu nepogodu. Dojave s terena govore o napadu potkornjaka na doslovno sve smreke u Gorskom kotaru, pogotovu u čabarskom kraju. Smrekov potkornjak zavlači se pod koru i u stanju je stablo uništiti kroz svega par tjedana.
U ukupnoj površini državnih šuma u Istri i dijelu Primorsko- goranske županije, kojima gospodari Uprava šuma Podružnica Buzet, kao i u privatnim šumama, smreka kao vrsta zauzima vrlo mali udio, pa je već to jedan od razloga da potkornjak koji zadaje glavobolje šumarima Gorskog kotara, njihove istarske kolege uopće ne uzbuđuje.
Opasan Smrekov pisar
- Uočen je manji broj smreka koje se suše no, napad smrekovog potkornjaka na našem je području zanemariv i ne doživljavamo ga kao problem, izjavio je Christian Gallo, voditelj Uprave šuma Podružnice Buzet, koja obuhvaća ukupno devet šumarija. Njih sedam pokriva područje Istarske županije: Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, a dvije su na području Primorsko-goranske županije - Cres-Lošinj, Opatija. UŠP Buzet gospodari sa 74.100 hektara državnih šuma. Usporedbe radi, na istom području je oko 100.000 hektara privatnih šuma.
Inače, Smrekov potkornjak poznat je još kao smrekov pisar.
- Radi se o samo jednoj vrsti koja je dominantna u agresivnom širenju na običnu smreku. Drugim riječima, ugrožena je samo obična smreka, šumska vrsta koja uglavnom ne raste u Istri, odnosno ima je rubno tako da nije neposredno ugrožena u odnosu na ono što se događa u Gorskom kotaru, gdje je okidač za prenamnoženje ili eksploziju populacije smrekovog potkornjaka bio ledolom, koji je uništio goranske šume u zimi 2014. godine i tu nema nikakve dvojbe. U suprotnom bi se s istim problemom suočili u Austriji, sjevernoj Italiji i svim drugim zemljama u okruženju s većim šumskim površinama obične smreke, izjavio je dr. sc. Boris Hrašovec, redoviti profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Hrašovec pojašnjava da se pod strukovnim šumarskim pojmom "potkornjaci" misli na potporodicu kukaca kornjaša koji za svoj razvoj trebaju fiziološki oslabjelo stablo, pod čiju se koru izgrizanjem uvlače. Ženke u hodnicima koje su izgrizle odlažu jaja, iz njih se razvijaju ličinke koje dalje izgrizaju svoje hodnike na kraju kojih se kukulje. Potomci potkornjaka na kraju napuštaju uvenulo stablo i kreću u potragu za novim. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU