Kada bi registrirano oružje ravnomjerno bilo rasporedeno na sve stanovnike Hrvatske, svaki dvanaesti gradanin imao bi revolver, pištolj, pušku ili nešto slicno. Krajem kolovoza ove godine u Hrvatskoj su, naime, bila registrirana ukupno 357.343 komada oružja, ali ih nisu posjedovali svi gradani, nego 184.264 osobe.
Prema podacima iz nacionalne strategije i akcijskog plana za kontrolu malog i lakog oružja, broj registriranog oružja u posljednje je tri godine povecan, a istovremeno se smanjio broj ljudi koji takvo oružje imaju. U dokumentu je navedeno da je krajem 2007. 339.202 komada registriranog oružja posjedovalo 196.099 osoba, a godinu dana kasnije 191.071 osoba imala je 353.929 komada oružja. Iz tih podataka autori strategije zakljucuju da je sve veci broj nezakonitog oružja stavljen pod nadzor nadležnih državnih tijela.
Ipak, daleko veci problem hrvatskog društva - što se priznaje i u dokumentu - predstavlja nelegalno oružje koje je velikim dijelom kod gradana ostalo nakon Domovinskog rata. Koliko je takvog oružja, država ne zna.
- Kada je rijec o kolicini oružja koja se još uvijek, unatoc dugogodišnjim opetovanim akcijama provodenim u svrhu dobrovoljne predaje i legalizacije oružja, nalazi u nezakonitom posjedu gradana, nemoguce je dati preciznu procjenu, piše u strategiji. Zbog «pomanjkanja preciznih i vjerodostojnih podataka», Vlada namjerava pokrenuti istraživanje na temelju kojeg bi bilo moguce preciznije procijeniti koliko je nezakonitog oružja na podrucju Hrvatske, a potom analizirati i rizik i utjecaj na situaciju u društvu.
Umirovljena sveucilišna profesorica psihologije Mirjana Krizmanic smatra da u Hrvatskoj - iako stanje nije kao u Americi gdje su svi "ludi za oružjem" - previše ljudi ima oružje.
- Bojim se da kod nas puno ljudi ima oružje, a ne bi ga smjeli imati. To jest posljedica rata, ali i cinjenice da nije bila kako treba provedena kontrola vracanja oružja, istice Krizmanic dodajuci da je veliki problem i u tome tko posjeduje oružje. Dodaje i da kod ljudi treba razvijati svijest da imaju priliku riješiti se onoga što drže kod kuce.
I autori strategije ocekuju da ce se nastaviti pozitivan trend dobrovoljne predaje oružja. U dosadašnjim akcijama, od jeseni 2007. do ljeta ove godine, na taj je nacin prikupljeno 1.420 komada zabranjenog automatskog oružja, 2.384 komada dozvoljenog dugog i kratkog oružja, 29.934 komada minsko-eksplozivnih sredstava i preko milijun komada streljiva.