Na kraju još jedne godine pravo je vrijeme da se ukratko osvrnem na vremenske prilike u Istri. Kako bi imali pravu sliku vremena u Istri najbolje je sagledati čitavu godinu koja je pri samom kraju. Nije potrebno pretjerano pregledavati zapise meteoroloških podataka, jer je već i na prvi letimičan pogled lako zaključiti da je to bila još jedna iznimna i zanimljiva godina.
Prošla zima bez snijega
Godina će, barem što se vremenskih prilika tiče, ostati u još dugom sjećanju ovdašnjih ljudi, ali i mnogih gostiju koji su dio ljeta proveli u Istri. Da je to tako pokazuje nekoliko iznimnih događaja koji su zabilježeni unatrag proteklih dvanaest mjeseci.
Godina je započela prohladno, vjetrovito, ali uz nekoliko centimetara snježnog pokrivača koji je u unutrašnjosti Istre pao u zadnjim danima prethodne godine. Tijekom zime nije bilo ekstremnih hladnoća pa ni nekih obilnijih snježnih oborina. Posebno se to odnosi na priobalna područja na kojima nije zabilježen niti jedan snježni dan. Dva su početna zimska mjeseca bila prosječno kišovita, a kao glavni zimski događaj mogla bi biti orkanska bura koja je i na području Istre puhala nekoliko dana na početku mjeseca veljače.
Proljeće je, kao što se to i očekuje, bilo najugodnije i najljepše godišnje doba. Sva su tri proljetna mjeseca bila siromašna oborinama s puno sunčanih i ugodnih proljetnih dana. Kao najznačajniji proljetni događaj mogao bi biti dosta jaki mraz koji je zabilježen na čitavom Poluotoku nekoliko dana iza ovogodišnjeg Uskrsa ili još točnije 7. i 8. travnja, s temperaturama zraka od nekoliko stupnjeva ispod ništice. Pojava mraza u mjesecu travnju velika je opasnost i redovito uzrokuje značajne štete na poljoprivrednim kulturama.
Najznačajniji ovogodišnji meteorološki događaji započeli su početkom ljeta. Ljetne su vrućine započele već prvih dana mjeseca lipnja, a nisu završile sve do prvih dana mjeseca rujna. Uz tri mjeseca neprekidnih vrućina, ovogodišnje je ljeto bio među najtoplijim ili čak najtoplije ljeto u posljednjih stotinjak godina. Ali ne samo to, ovogodišnje je ljeto bilo i najsunčanije i najsušnije zabilježeno na istarskom poluotoku. Pogotovo to vrijedi za južni dio Istre koji je i inače najsušniji dio Poluotoka. Posebno mjesto zauzima mjesec srpanj koji je u Puli protekao bez ijedne kiše i uz podatak da su svi dani bili vrući i sunčani. Ljeta su nam sve toplija i sve duže traju, u bliskoj nam budućnosti vrlo vjerojatno slijede i prijete još toplija i još sušnija ljeta.
Nisu zabilježene veće poplave
Na zadovoljstvo ovdašnjih vinogradara i maslinara početak jeseni bio je u znaku kraja duge ljetne suše, ali i lijepog i toplog vremena tijekom čitavog rujna. Iako je listopad donio dosta kiše, važno je spomenuti da tijekom ovogodišnje jeseni na području Istre nisu zabilježene ozbiljnije poplave. Ranijih je godina poplava bilo dosta, a kako je ovih dana vidljivo, ozbiljne poplave događaju se širom svijeta i u posljednjim danima ove godine.
Kad je izgledalo da se uz uobičajeno kišovito vrijeme bližimo kraju godine sve se promijenilo. Kiše su odjednom stale, a nisu se pojavile ni do kraja godine. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je tijekom studenog u Puli zabilježen tek jedan kišni dan. Još je čudniji podatak da tijekom čitavog prosinca u Istri nije palo ni kapi kiše. To je prvi takav slučaj u dosta dugoj povijesti praćenja vremenskih prilika u Istri i svakako je to najsušniji završetak godine koji se uopće može zamisliti na ovim prostorima.
Na kraju, važno je spomenuti da je čitava godina izuzetno siromašna oborinama. Od početka godine na istarskom Poluotoku palo je skromnih 600 litara na jugu do 700 litara na sjeveru Istre. To nije ni polovica količina koje su pale pred samo godinu dana. Godina će i po tome biti zabilježena kao jedna od najsušnijih ili gotovo najsušnija u čitavoj povijesti meteoroloških mjerenja.
Izostanak neugodnih jesenskih kiša zamijenjen je drugom još neugodnijom jesenskom meteorološkom pojavom. Veći dio Poluotoka već se gotovo dva mjeseca nalazi pod debelim slojem prizemne magle ili niske naoblake, koja se neprekidno s mora premješta na priobalna područja zapadne Istre, ali s vremenom i većeg djela Poluotoka.
Na kraju u kratkom rezimeu mogu još jednom napomenuti - godina koja je pri svom samom kraju, u Istri će biti zabilježena po izuzetno suhom i vrućem ljetu, dugotrajnoj ljetnoj suši, a na kraju i s dva mjeseca u kojima su se dugotrajne jesenske magle nakon više godina ponovno vratile u Istru. Što nam slijedi u idućim mjesecima još je nepoznato. Kao što je to bilo u ovoj godini, sigurno je da će nas vremenske prilike uskoro ponovno iznenaditi. Meteorolozi pažljivo prate sve promjene, a sve moguće prijetnje biti će na vrijeme uočene i na vrijeme najavljene.
S burom i hladnoćom ulazimo u Novu godinu
Već za dan ili dva, doći će do postupnog pada temperatura zraka i promjene kompletne slike vjetrova na Sjevernom Jadranu. Zapuhati će toliko očekivana bura koja će konačno rastjerati maglu a s kojom dolazi i hladnije i sunčanije vrijeme. S prohladnim, vjetrovitim i suhim vremenom ulazimo i u Novu godinu. U samoj novogodišnjoj noći očekuje se vedro, umjerena bura i temperature koje će biti oko ništice na obali pa i do nekoliko stupnjeva ispod ništice u unutrašnjosti Poluotoka.
Na prve oborine još će neko vrijeme trebati pričekati, očekuju se tek za desetak dana. Na moru će to prvo biti kiša, a u višim predjelima, ali i u unutrašnjosti Istre, može se očekivati prvi zimski snijeg. (Priredio Mario GRABAR)