Vižinadskim vijećnicima predstavljen je idejni projekt uređenja trga između Batisteline šterne i župne crkve koji su izradili porečki arhitekti Marko Deković, Andrea Trifunović i Domagoj Martinović. Na predstavljanju je Deković rekao kako je ovaj prostor više desetljeća bio zanemaren, ali su sada na poticaj općinskog načelnika Marka Ferenca arhitekti napravili idejni projekt za primjerenije uređenje središnjeg prostora u Vižinadi.
Šterna i gradska lođa
Deković je pojasnio da se sada trgu prilazi s tri strane s time da je glavni ulaz s jugozapadne strane, a važno je i to što se na samom trgu nalaze dvije školske zgrade, dakle stara, prazna, i nova u kojoj se održava nastava. Tu je i crkva koja je, posebno za svetkovina, značajan povremeni pokretač sadržaja. Trgom dominira zgrada Maraston koja se upravo uređuje, čiji će sadržaji obogatiti trg, te gradska lođa i poznata barokna Batistelina šterna.
- Gradska lođa je objekt sa značajnim potencijalima koje tek treba aktivirati kako više ne bi stršila kao poluruševina, istaknuo je Deković, dodajući kako je središnji objekt barokna šterna po kojoj je Vižinada poznata. "Kad smo radili na projektu, napravili smo dvije sonde i uz šternu smo tada našli dio partera, ispod sadašnje podloge", rekao je Deković dodajući kako je njihova ideja da se taj parter "izvuče" i presloži na novu razinu ceste.
Trg u Vižinadi karakterizira blag promet koji ne utječe na funkciju trgu i ne ometa pješake, a budući da se uz trg nalazi škola, autobusno okretište prema idejnom projektu ostat će na trgu. Međutim, prostor ispred crkve je pješačkog karaktera s jako izraženim periodičnim intenzitetom, pa će i dalje ostati u toj funkciji. Najveći je problem promet u mirovanju, dakle parkiranje, jer svatko auto ostavlja gdje stigne. To je bio jedan od glavnih problema u projektiranju, rekao je Deković. Nakon analiza, dodao je, predlaže se da promet u kretanju ostane u postojećem obliku, ali da se za parkiranje iznađu neka druga rješenja.
Projekt trga u Vižinadi koji je pod blagim nagibom predviđa njegovo poravnavanje kako bi se cijeli prostor mogao kvalitetnije koristiti. Prostor pred crkvom koji zahtijeva određeni mir bit će oslobođen prometa i uredit će se kao pješačka zona kako bi se istaknula fasada župne crkve. Poravnavanjem trga djelomično će se riješiti parkiralište, a nova nivelacija iznad trga koristit će se, kao i sada za postavljanje pozornice, jer tako proizlazi iz prirodnog obilježja terena.
Razne vrste istarskog kamena
Budući da se radi o mediteranskom trgu, dio prostora treba biti u sjeni, u hladu, zato, kaže Deković, treba zasaditi zelenilo kako bi se ljeti stvorili ugodniji mikroklimatski uvjeti i ljudima omogućilo sastajanje u ugodnoj klimi i atmosferi. Dakle, "izvući" će se parter oko šterne, a nasuprot nje, u središnji dio prostora može se postaviti veliki mlinski kamen koji se već nalazi na trgu, pojašnjava Deković. Materijali koji će se koristiti u obnovi trga su razne kvalitete istarskog kamena, kanfanar za veći dio trga i kirmenjak za usporavanje prometa jer je grublji.
Vijećnici su nakon predstavljanja idejnog projekta dali suglasnost za pokretanje postupka javne nabave za izradu glavnog projekta uređenja trga u Vižinadi, za čiju je prostorno-plansku dokumentaciju u općinskom proračunu planirano 100 tisuća kuna.
Ferenac: Trg ne smije postati parkiralište
U raspravi se najviše govorilo o parkiranju jer je i postojeći trg premali za parkiranje automobila djelatnika škole, a kamoli namjernika. Načelnik Ferenac smatra da će se povećanjem parkirnog prostora uništiti trg pa je predložio da se razmisli o uređenju parkirališta iza stare škole i u blizini nove školske zgrade. Odlučan je da trg ne bi smio postati parkiralište. Dario Bladaš smatra kako bi ipak više pozornosti trebalo posvetiti prometu na trgu budući da se upravo uređuje kuća Maraston u kojoj će se nalaziti mnogi javni sadržaji pa nekvalitetno prometno rješenje može upropastiti uložen trud.
- To je idejno rješenje, a prije glavnog projekta izradit će se prometni elaborat koji bi trebao dati optimalna rješenja, odgovorio je Deković. (Mirjan RIMANIĆ)