Ubaciti tri, pet ili deset kuna u automat, iz kojeg će onda iskočiti kakva čokoladica, slani štapići ili limenka gaziranog pića, više nije nikakvo čudo, za razliku od automata sa svježom, domaćom hranom, koji polako osvajaju i Hrvatsku.
Uobičajeni u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, mljekomati, u kojima je moguće kupiti svježe, industrijski neobrađeno mlijeko s obiteljskih gospodarstava, i kod nas su se pojavili prije nekoliko godina te ih trenutačno u cijeloj Hrvatskoj ima pedesetak, dok su im se, za početak samo u Varaždinu, prije nekoliko dana priključila i dva "jajomata".
Zvonko Šincek, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Gornjeg Vratna, dnevno proizvodi oko dvije i pol tisuće jaja, no sve ga je teža situacija u plasmanu i - pogotovo - naplati tih jaja od trgovaca, kaže, nagnala da krene u ovaj, neposredan način prodaje. Uz pomoć Varaždinske županije nabavio je dva jajomata i postavio ih na otvorenom.
U svaki od aparata stane ukupno 600 jaja, čija cijena iznosi 11 odnosno 12 kuna za deset komada, ovisno o klasi.
Litra svježeg, nepasteriziranog mlijeka iz mljekomata košta 6, 7 kuna, ovisno o proizvođaču koji mljekomat puni i održava. Za sada takvih aparata u Zagrebu ima pet, mahom na tržnicama ili unutar trgovina, u Rijeci (Kaufland) jedan, već ih je nekoliko u Istri, jedan u Splitu, nekoliko u Osijeku i tako redom.
Na mljekomat je potrebno donijeti vlastitu ambalažu pa je on zbog toga i ekološki prihvatljiviji, a toči onoliko mlijeka koliko se ubaci novca, u lipu! Novac ne vraća, pa će natočiti onoliko koliko mu je plaćeno, bilo da je riječ o šalici mlijeka ili sto litara!
"Naše je mlijeko samo pomuženo, ohlađeno i dovezeno u mljekomate, gdje stoji ohlađeno na četiri 'celzijevca' najdulje jedan dan. Potrebno ga je prokuhati prije upotrebe, makar se može piti i neprokuhano jer su moje krave, eto, već vani na ispaši pa nikakvog straha nema", kaže nam Enio Kocijančić, farmer iz Tara, čiji se mljekomat nalazi na tržnici u Poreču. Litra domaćeg mlijeka iz njegovog mljekomata košta šest kuna i proda dnevno oko 200 litara.
Kupci dobivaju svjež domaći proizvod, dostupan 0-24, a mali proizvođači preskaču trgovačke centre, od kojih ne uspijevaju u roku naplatiti svoja potraživanja. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU