Prva sjednica Zastupničkog doma parlamenta Bosne i Hercegovine trebala bi se održati u ponedjeljak nakon više od mjesec dana stanke, prouzročene masovnim prosvjedima koji su počeli 6. i 7. lipnja pred sjedištem parlamenta u Sarajevu.
Odluku o nastavku sjednice, koja je tad bila prekinuta, danas su na sastanku u Sarajevu donijeli članovi šireg kolegija, u čijem su radu sudjelovali i predstavnici stranaka sa srpskim, odnosno hrvatskim predznakom.
Iz tih su stranaka nakon lipanjskih prosvjeda odbijali doći u Sarajevo, ističući kako im tamo nije zajamčena sigurnost.
"Sva sporna pitanja su riješena i parlament može nastaviti raditi", kazao je novinarima u Sarajevu predsjedatelj Zastupničkog doma Denis Bećirović.
Prosvjednici su 6. i 7. lipnja okružili zgradu parlamenta i Vijeća ministara BiH te gotovo 24 sata nikome od namještenika i dužnosnika nisu dopustili izlazak.
Na taj su način prosvjedovali zbog činjenice da parlament nije bio u stanju usvojiti novi zakon o jedinstvenom matičnom broju, zbog čega novorođena djeca nisu mogla dobiti zdravstvene iskaznice i putne isprave.
Vijeće ministara BiH u međuvremenu je usvojilo privremenu odluku kojom se to pitanje uređuje u razdoblju do šest mjeseci, a predsjedatelj vijeća Vjekoslav Bevanda najavio je kako će uskoro parlamentu na usvajanje biti upućen novi prijedlog stalnog zakona o JMBG-u, koji bi se pred Zastupničkim domom mogao naći na nekoj od sjednica u drugoj polovici srpnja.
Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Milorad Živković u četvrtak je odbacio tvrdnje kako je za to što taj problem dosad nije riješen odgovoran parlament.
Ustvrdio je kako je parlament postao "skladište Gordijevih čvorova" i ocijenio da je problem u tome što drugi nisu odradili svoj posao.
Problem s novim matičnim brojevima nastao je nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom je prijašnji zakon o JMBG-u proglašen neustavnim.
Ustavni sud zatražio je da se zakon uskladi sa stvarnim stanjem na terenu, odnosno da se u njemu izmijene prijeratni nazivi općina s obzirom na to da su nakon rata neke od njih preimenovane.
Stranke iz Republike Srpske pokušale su provedbu te presude iskoristiti kako bi postigle određivanje novih teritorijalnih područja, po kojima se određuje matični broj, na način da ne prelaze međuentitetsku granicu, za razliku od onih utvrđenih prije rata.
Takvom su se pokušaju usprotivile bošnjačke političke stranke pa je usvajanje novog zakona ostalo blokirano. (Hina)