Hrvatska i Italija cvrsto su odlucile da ono što te dvije zemlje i dva naroda udružuje prevlada nad onim što ih je bolno dijelilo u teškom povijesnom razdoblju obilježenom ratovima izmedu država i naroda, porucili su sinoc predsjednici Hrvatske i Italije Ivo Josipovic i Giorgio Napolitano u zajednickoj izjavi na susretu s pripadnicima talijanske zajednice u pulskoj Areni.
Susret u Areni kulminirao je koncertom "Hrvatska i Italija zajedno u Europi", ciji naziv sažima poruku dvaju predsjednika. Drugi susret predsjednika Hrvatske i Italije u samo dva mjeseca odvijao se u pomalo napetom politickom ozracju, nakon što je Ustavni sud, svega nekoliko mjeseci uoci parlamentarnih izbora, ukinuo dvostruko pravo glasa za nacionalne manjine pa tako i talijansku. Zato je Maurizio Tremul, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije, zatražio od Josipovica da se manjinama u Hrvatskoj to pravo vrati.
Uskoro bez granica
U povijesnom obracanju Josipovic i Napolitano porucuju da su Hrvatska i Italija prigrlile zajednicke vrijednosti, "iznad svega vrijednosti slobode i prava pojedinca, jednakost, dostojanstvo i ravnopravnost gradana pred zakonom, slobodu poduzetništva, vrijednosti suradnje i solidarnosti medu narodima". Dvije su države danas slobodne od "svih ideologija zasnovanih na diskriminaciji", a nakon završetka hrvatskih pregovora s EU-om pred dvama narodima je "zajednicka buducnost koja pociva na temeljima demokracije u ujedinjenoj Europi". "Uskoro nece više postojati granice izmedu naših zemalja", isticu predsjednici i podsjecaju da Hrvate i Talijane povezuje više od tisucu godina suživota unutar zajednicke civilizacije i kulture te da se na tim povijesnim temeljima može izgraditi "stabilan i plodan mir".
Medutim, predsjednici nisu izbjegli suocavanje s "mracnim stranicama naše zajednicke povijesti". "U prošlosti su pocinjene teške greške i nepravde. U proteklom su stoljecu, stoljecu užasa za povijest covjecanstva, te greške i te nepravde placene tragicnim sudbinama stotina tisuca nevinih ljudi", porucuju Josipovic i Napolitano u izjavi koju su procitali na hrvatskom i talijanskom jeziku, navodeci da je ovo prigoda da se prisjetimo "tragedije žrtava talijanskog fašizma koji je progonio manjine i koji se oružjem obrušio na susjede Hrvate". Usto, taj isti fašizam, piše u izjavi, uvijek je djelovao i protiv sloboda i života samih Talijana.
"Ovo je takoder trenutak da se prisjetimo talijanskih žrtava osvete poratne vlasti bivše Jugoslavije", prisjecaju se predsjednici talijanskog stradalništva, u uvjerenju da za sve te pocinjene "užasne zlocine" nema nikakvog opravdanja. U ujedinjenoj Europi takvi zlocini nece se moci ponoviti, nikad više, porucuju zajednicki Josipovic i Napolitano.
Poziv na oprost
U ime svojih naroda predsjednici se "klanjaju žrtvama koje su izgubile živote ili su izgubile zavicaj", odlucni u svojim zemljama njegovati sjecanje na njihove patnje i "suosjecajuci sa svima koji su preživjeli te krvave dogadaje iz prošlosti".
Na kraju dolazi oprost. "Opraštajuci jedni drugima za pocinjena zla usmjeravamo naš pogled prema buducnosti koju, zahvaljujuci presudnom doprinosu najmladih, želimo i možemo izgraditi u Europi koja sve dolicnije predstavlja svoje mnogobrojne tradicije i još se cvršce povezuje pred novim izazovima globalizacije", porucuju predsjednici, posebno naglašavajuci uloge dviju manjina, brojne talijanske u Hrvatskoj i nešto manje, ali vitalne hrvatske u Italiji, koje su "izraz duboke isprepletenosti naših korijena". "Hrvatska i Italija, zajedno i pojedinacno, zdušno ce se zalagati za prava i ljudsko dostojanstvo, bratstvo naroda i pojedinaca u zajednickom europskom domu", zakljucuju Josipovic i Napolitano u svom povijesnom obracanju u Areni.
I dosad je bilo dirljivih gesta kojima su suživot i suradnja nadvladali stare prijepore i sukobe. No, sinocnji koncert u pulskoj Areni, kojim se slavila zajednicka europska buducnost Hrvatske i Italije u Europskoj uniji, a na koji nisu bili pozvani samo pripadnici talijanske zajednice, vec i njihovi hrvatski sugradani, doista je predstavljao trijumf hrvatsko-talijanskog zajedništva.
Jer prvi put nakon rata, koji je završio prije 66 godina, te 64 godine poslije potpisivanja mirovnog ugovora kojim su Istra, Rijeka i Dalmacija pripale Hrvatskoj, na jednom mjestu okupili su se brojni pripadnici talijanske zajednice u Hrvatskoj, zatim esuli iz Italije, ali i istarski antifašisti i gradani Hrvatske, u nazocnosti predsjednika Hrvatske i Italije. I to u pulskoj Areni, simbolu pulskog i istarskog identiteta, ali i simbolu talijanskog stradanja, kada se prije više od šest desetljeca odvijala drama masovnog egzodusa.
Na koncertu u cast dvojice predsjednika nastupili su Simfonijski orkestar HRT-a, solisti Giorgio Surian i Valentina Fijacko, kao i zbor zajednica Talijana, a sve pod ravnanjem maestra Ive Lipanovica. Izvodili su djela hrvatskih i talijanskih skladatelja.
Susreti s esulima i antifašistima
Prije koncerta Josipovic i Napolitano razgovarali su s predstavnicima esulskih organizacija. Lucio Toth, potpredsjednik esulske federacije, dogadaj u Puli vidi kao susret prijateljstva i zajedništva. "Došli smo ovdje gdje smo rodeni i odakle smo morali otici prije 60 godina", kazao je Toth, a pulskom susretu pomirenja odazvao se cak i radikalni celnik Unije Istrana Massimiliano Lacota, koji je puno puta dosad zahtijevao razvrgavanje Osimskih sporazuma. U pulskom Circolu Josipovic je porucio:
- Svaki put kada dodem u Istru i Pulu ponosan sam što sam predsjednik Hrvatske. Na ovim su prostorima ljudi našli nacin kako tešku zajednicku povijest transformirati u kvalitetan suživot. Multikulturalizam, antifašizam i poštivanje prava manjina temeljne su odrednice Republike Hrvatske. Svi mi hocemo bolje i možemo bolje. U mom domu osim hrvatskih stanuje i puno talijanskih rijeci, što je primjer duboke povezanosti naših kultura i sudbinske povezanosti naša dva naroda.
Ovom prilikom želim zahvaliti Italiji, koja nas je podržala u našoj borbi za postanak i opstanak, kao i na pomoci koju nam daje za ulazak u Europsku uniju. Ulazak u EU znacit ce novu prekretnicu u našim odnosima. Moram spomenuti i doprinos koji su Talijani dali hrvatskom društvu, a bez njih Hrvatska ne bi bila kakvom je danas poznajemo. Siguran sam da cemo zajedno Hrvatsku ciniti boljom, rekao je predsjednik Josipovic. Predsjednik Napolitano svoj je govor zapoceo isticanjem važnosti jucerašnjeg dana za Italiju i Hrvatsku.
- Lani u Trstu odvijao se takoder važan dogadaj, a zanimljivo je da nije potekao od politike vec od želje jednog umjetnika kao što je maestro Riccardo Muti. Bio je to susret rekoncilijacije ili pomirenja izmedu Italije Slovenije i Hrvatske i bilo je naprosto magicno slušati djela kompozitora svih triju nacija koju izvode glazbenici triju narodnosti.
Dalo nam je to novu perspektivu kako bi napokon prešli preko nesporazuma koji su nas dijelili. Povijesne rane mogu biti duboke i teško zacijele, a ne smijemo zaboraviti na odgovornosti obiju strana. Kada smo u Italiji utemeljili Dan sjecanja na žrtve fojbi nismo s time htjeli zaboraviti na odgovornosti fašizma i užase koje je taj totalitarni sistem prouzrokovao.
Vec sada mogu reci da smo zajedno u Evropi, a formalni ulazak Hrvatske u Evropsku uniju omogucit ce nam da u jednom skoku predemo preko problema koje imamo. Ono što smatram od velike važnosti jest valorizacija naših dviju kultura, ali i kultura svih onih koji žive na ovom podrucju. Od boljki globalizacije možemo se braniti jedino valorizacijom naših povijesti i kultura, zakljucio je Napolitano.
U Pulskom Circolu predsjednike su pozdravili pulski gradonacelnik Boris Miletic, predsjednik pulske Zajednice Talijana Fabrizio Radin i predsjednik tršcanskog Puckog ucilišta Silvio Del Bello i predsjednik izvršnog odbora Maurizio Tremul.
Predsjednici su razgovarali i s predstavnicima Saveza antifašistickih boraca, ciji je predsjednik Ratko Maricic kazao da je za njih pulski susret "simbolicno priznanje da Hrvatska pociva na antifašistickoj borbi" te da s antifašistickim vrijednostima Hrvatska ulazi u EU. Poslije svecanog prijema i susreta s predstavnicima talijanske zajednice u pulskom Circolu, Josipovic i Napolitano sudjelovali su u simbolicnoj sadnji masline ispred pulske Arene.
Koncert u Areni zapravo je drugi cin koncerta ciji se prvi cin odvijao na tršcanskom Trgu ujedinjenja potkraj kolovoza prošle godine. Tada su predsjednici Italije, Hrvatske i Slovenije odali pocast stradanju Talijana, Slovenaca i Hrvata, cime su simbolicno zatvorili stare rane. (Izvješcuju Denis ROMAC i Boris VINCEK)
Jakovcic: Živjela Hrvatska, živjela Italija, živjela Istra
Prisutnima u Areni obratio se i istarski župan Ivan Jakovcic koji je pozdravio predsjednike i istaknuo važnost suživota u Istri.
- Razlicitost je naše bogatstvo, a tolerancija je naš ponos. Danas je Istra najbolji evropski primjer uvažavanja razlicitosti, kazao je Jakovcic. Na koncu je na talijanskom i hrvatskom jeziku uzviknuo: živjela Italija, živjela Hrvatska, živjela Istra. (B. V.)
Tko je Giorgio Napolitano?
Paradoksalno je da je talijanski politicar koji je u Hrvatskoj zapamcen iskljucivo po izjavama u kojima je za stradanja Talijana u istarskim fojbama prozvao "slavensku krvolocnu mržnju" zapravo antifašist koji se u mladosti borio protiv fašizma te prvi komunist na najvišoj dužnosti u Italiji. (D. R.)
Podrška Angeleskom
Grupa od dvadesetak gradana sinoc je prije dolaska predsjednika u Arenu ispred amfiteatra održala spontano okupljanje u znak podrške Zoranu Angeleskom, novinaru Glasa Istre koji je prije nekoliko dana dobio izvanredni otkaz. Prosvjednici su izložili transparent na kojem je pisalo "Danas Angeleski - sutra svi mi" te nosili maske s licem navedenog novinara. Gradani su se raspitivali o prosvjedu, a neki su dali im i dali podršku. (B. V.)