Švedski premijer Reinfelt izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da se Ceška pridružila Velikoj Britaniji i da nece pristupiti novom fiskalnom paktu koji treba zajamciti financijsku disciplinu kako bi se sprijecilo ponavljanje sadašnje krize.
"Sve su zemlje izrazile namjeru da pristupe proracunskom paktu osim Velike Britanije i Ceške", izjavio je novinarima premijer Reinfelt nakon summita EU-a u Bruxellesu.
Tu informaciju je potvdio i predsjednik Europskog vijeca Herman Van Rompuy kratkom porukom na twiteru da ce "25 zemalja clanica potpisati fiskalni pakt."
Fiskalni pakt trebao bi biti potpisan na summitu u ožujku, a njime ce se zemlje potpisnice obvezati da ce voditi uravnoteženu proracunsku politiku, zaustaviti rast dugova i poceti ih smanjavati. Odredbe da strukturni proracunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje clanice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slucaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.
Mjere za rast i zapošljavanje
Celnici zemalja clanica EU-a prihvatili su u ponedjeljak, na summitu na kojem kao promatrac sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanovic, izjavu o mjerama za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja, dok ce se time podrobnije baviti na sljedecem summitu u ožujku.
Izjava se odnosi na tri prioritetna podrucja - poticanje zapošljavanja, prije svega mladih, jacanje unutarnjeg tržišta i poboljšanje financiranja gospodarstva, prije svega za mala i srednja poduzeca, a celnici ce se na svom sljedecem summitu pocetkom ožujka podrobnije baviti smjernicama za gospodarski rast i zapošljavanje.
"Na sastanku Europskog vijeca u ožujku donijet ce se smjernice o politikama zemalja clanica o ekonomiji i zapošljavanju, u kojima ce se poseban naglasak staviti na iskorištavanje punog potencijala zelenog rasta i ubrzanja strukturnih reformi kako bi se povecala konkurentnost i otvorilo više radnih mjesta. Radeci na taj nacin, mora se posvetiti puna pozornost sve vecim razlikama izmedu zemalja clanica u pogledu ekonomske situacije i socijalnih posljedica krize", kaže se u izjavi.
U izjavi se pozivaju zemlje clanice da pronadu rješenja na podrucju obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja i da naprave svoje nacionalne reformske programe. Postavljen je ambiciozan cilj da se mladima u roku od cetiri mjeseca nakon završetka školovanja treba ponuditi bilo kvalitetna ponuda za posao bilo ponuda za nastavak obrazovanja i osposobljavanja.
EU bi pomagala osam zemalja clanica koje imaju najviše stope nezaposlenosti medu mladima - Španjolska, Grcka, Slovacka, Litva, Italija, Portugal, Latvija i Irska - pri preusmjeravanju europskih sredstava u projekte za ulazak mladih na tržište rada i nastavak obrazovanja i osposobljavanja.
U Europskoj unije je trenutacno više od 23 milijuna nezaposlenih. (Hina)