Pučka pravobraniteljica Lora Vidović od predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina zatražila je očitovanje na pritužbe članova obitelji ubijenih rezervista bivše JNA na Koranskom mostu 1991. jer još nisu primili pravomoćnu presudu osuđenom za ta ubojstva Mihajlu Hrastovu, zbog čega traže i pokretanje disciplinskog postupka protiv sudaca, pa i Hrvatina.
Pritužbu su potpisali Vesna Savić, Zdenka, Sanja i Dušanka Bižić te Vesna i Marina Kozlina te je dostavili i ministru pravosuđa Orsatu Miljaniću, Državnom sudbenom vijeću, saborskom Odboru za pravosuđe, glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću i predsjedniku Srpskog narodnog vijeća Miloradu Pupovcu.
Pravobraniteljica Vidović je uz svoju predstavku Hrvatinu priložila i pritužbu u kojoj napominje da je sudska rasprava za ratni zločin na Koranskom mostu u Karlovcu iz rujna 1991. završila 6. rujna prošle godine. Presuda je bila objavljena dan kasnije, dakle prije deset mjeseci, a još nema pisanog otpravka, iako su prošli rokovi za njenu izradu i otpremu.
Odvjetnik oštećenih obitelji Luka Šušak izjavio je Hini da se pritužba temelji na činjenicama da je Vrhovni sud Hrastova proglasio krivim i osudio na četiri godine zatvora, ali predsjednik raspravnog vijeća Žarko Dundović do danas nije napisao presudu u tom predmetu. Problem je tim veći, naglasio je, kada se zna da se sudski postupak vodi od 1992. godine.
"U ovom predmetu povrijeđena su ljudska prava nasljednika ubijenih rezervista bivše JNA, jer nisu u mogućnosti ostvariti pravičnu naknadu neimovinske štete zbog predugog trajanja kaznenog postupka. Time im se krši pravo na pravično suđenje i pravo da sud o tužbenom zahtjevu odluči u razumnom roku, što im jamči Ustav i Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama", istaknuo je Šušak.
Napomenuo je da Zakon o kaznenom postupku propisuje da se objavljena presuda mora napisati i otpremiti u roku od mjesec dana nakon objave. Taj se rok produljuje za 15 dana ako je rasprava trajala dulje od tri dana uzastopce, odnosno za još 15 dana ako je rasprava trajala dulje od osam dana i nije morala iznova započeti.
Oštećenici također traže da se protiv sudaca koji nisu izradili presudu u razumnom roku, "uključujući i predsjednika Vrhovnog suda RH koji ništa ne poduzima da se predmet okonča", pokrene disciplinski postupak pred Državnim sudbenim vijećem.
"Vjerojatno suci i predsjednik Vrhovnog suda RH nemaju vremena za obavljanje redovne sudske funkcije, jer imaju i druge obaveze", piše u dopisu. Obitelji prozivaju i Državno odvjetništvo, da nije poduzelo nikakve radnje kako bi sud izradio pisani otpravak presude, iako se radi o predmetu koji je u izuzetnom fokusu javnosti.
Njihov odvjetnik podsjeća i na orijentacijski kriterij Vrhovnog suda da naknada štete po nasljedniku (roditelji, supružnici i djeca) iznosi po 220.000 kuna, "ali nema pravde tamo gdje netko tko je izgubio uzdržavatelja odštetu za duševne boli i tzv. neimovinsku štetu od države čeka skoro 22 godine". (Hina)