Nakon što su mnogi radnici gorko požalili što su postali clanovi drugog mirovinskog stupa jer su im mirovine sada zbog toga znatno manje, novo razocaranje mogli bi doživjeti oni koji su uplacivali sredstva u treci stup - dobrovoljne mirovinske fondove.
To se vec dogodilo citatelju koji je nedavno zatvorio štednju u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i prikupljena sredstva, kako zakon nalaže, prebacio u mirovinsko osiguravajuce društvo, jedino koje u Hrvatskoj trenutacno postoji - Raiffesen mirovinsko osiguravajuce društvo, te s njim sklopio ugovor o mirovini.
Iako je u fondu prikupio 150 tisuca kuna, ukupno ce mu biti isplaceno oko 143 tisuce - gotovo sedam tisuca manje no što je uplatio. Da nije rijec o pogrešci, potvrdili su nam u spomenutom osiguravajucem društvu te pojasnili da ukupan iznos sredstava koji osiguranik na koncu dobije ovisi o roku isplate mirovine. Naime, svi oni koji se odluce na najkraci rok isplate od pet godina - u gubitku su, dobiju manje no što su uplatili, i to prvenstveno stoga što moraju platiti vecu naknadu društvu.
Aktuarske pretpostavke
- Namjena je dobrovoljne mirovinske štednje ugovaranje dodatne doživotne mirovine. U slucaju ugovaranja privremene mirovine na najkraci moguci rok od pet godina, uz korištenje mogucnosti jednokratne isplate 30 posto ukupnih sredstava, zapravo je rijec o odustajanju od štednje. Kod tako kratkog roka isplate za preostali uštedeni iznos - 70 posto - doista je snažan utjecaj naknade koja je uracunata u mirovinu, kaže Biserka Žalac, direktorica Raiffesen mirovinskog osiguravajuceg društva.
Pojašnjava da Društvo naplacuje naknadu da bi pokrilo troškove svog rada vezane uz ugovaranje i isplatu mirovina. Najviša naknada trenutno iznosi dva posto godišnje, a najniža ovisi o duljini trajanja isplate. Tako je kod doživotnih mirovina naknada 0,3 posto na godišnjoj razini, dok onima koji se odluce na najkraci rok naknada odnese dva posto godišnje.
Osim o naknadama, iznos mirovine koja ce se isplatiti ovisi i o tzv. aktuarskim pretpostavkama - ocekivanom trajanju života primjerice, ali i gospodarskim parametrima - kamatnoj stopi koja se može ostvariti ulaganjem pricuva za mirovinu.
Na dugi rok se dobije više
S gubitkom, dakle, moraju racunati svi oni koji odluce zatražiti maksimalnu jednokratnu isplatu od 30 posto te ugovore isplatu preostalog dijela na minimalnih pet godina. Tako je našem citatelju jednokratno isplaceno 45 tisuca kuna, tijekom iducih pet godina primat ce mjesecno 1.645 kuna, te ce ukupno dobiti oko 143 tisuce kuna, iako je u fondu prikupio 150 tisuca.
No, iz Društva su nam poslali druge primjere izracuna, i to za mirovine koje se isplacuju na dugi rok, gdje se u konacnici dobije više sredstava no što je uplaceno. Tako se za isti iznos uplate - 150 tisuca kuna - dobije ukupno cak 12 tisuca kuna više ako se gradanin odluci na jednokratnu isplatu svega 10 posto sredstava, a preostalo mu se isplacuje kao mirovina iducih 15 godina. Mjesecna mirovina pritom iznosi oko 817 kuna.
Još više profitira onaj tko se odluci na doživotnu mirovinu - naravno, pod uvjetom da doceka prosjecnu životnu dob. Tako, prema izracunu ovog društva, muškarcu koji je uplatio 150 tisuca kuna te pocne primati mirovinu iz treceg stupa sa 60 godina, na koncu ce se ukupno isplatiti 199 tisuca kuna, a mjesecno ce primati 691 kunu.