Zakonom o suzbijanju diskriminacije, koji je Hrvatski sabor donio 9. srpnja 2008., i to nakon dugog oklijevanja i protivljenja Crkve, hrvatska je država osigurala zaštitu i promicanje jednakosti kao najviše vrednote nekog ustavnog poretka.
Zanimljivo da je od svih zemalja u regiji upravo Hrvatska prva donijela takav zakon, a njezin primjer prošle su godine, takoder uz protivljenje vjerskih institucija, donijele BiH i Srbija. Buduci da je Zakon o suzbijanju diskriminacije stupio na snagu 1. sijecnja 2009., doslovce s tim danom ured hrvatskog ombudsmana poceo je zaprimati pritužbe gradana vezane uz najrazlicitije oblike diskriminacije.
U samo 12 mjeseci koliko je zakon na snazi u Uredu puckog pravobranitelja otvorena su cak 172 predmeta po pritužbama na diskriminaciju.
Najviše (51) odnosilo se na diskriminaciju po osnovi rase ili etnicke pripadnosti, 18 predmeta ticalo se diskriminacije po osnovi spola i spolne orijentacije, cetiri na osnovi vjere i vjerskog opredjeljenja, dvije su se pritužbe ticale politickog ili drugog uvjerenja, sedam ih je bilo zbog društvenog položaja i socijalnog podrijetla, pet vezanih uz dob, osam uz invaliditet, a mali broj bio je po osnovi zdravstvenog, imovnog stanja ili bracnog odnosno obiteljskog statusa.
U uredu Jurice Malcica, koji dužnost puckog pravobranitelja obnaša vec pet godina, tvrde da postoji i poveci broj pritužbi u kojima nije iskazana osnova te se ona nije mogla išcitati ni iz sadržaja, pa kao takve nisu ni uzete u proceduru.
Gledajuci pak podrucja diskriminacije gdje se ona najcešce prijavljuje, vidljivo je da su najzastupljenija podrucja rada i radnih uvjeta, što znaci da je najveci broj hrvatskih gradana koji je prijavio neki oblik diskriminacije njoj bio izložen na radnom mjestu. Odmah zatim su podrucja pravosuda, uprave, socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Kada pucki pravobranitelj zaprimi prijave fizickih ili pravnih osoba, njegov je prvi zadatak da prijaviteljima pruži potrebne obavijesti o njihovim pravima i obvezama te mogucnostima sudske i druge zaštite. Ako nije zapocet sudski postupak, ombudsman ce ispitati prijave i poduzeti radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe te ce upozoriti javnost na pojave diskriminacije.
Ako ne može doci do mirenja i sklapanja izvansudske nagodbe, pucki pravobranitelj podnosi kaznene prijave u svezi sa slucajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu.