Iako bi tek krajem ove godine hrvatska Vlada trebala odabrati konzultanta za monetizaciju autocesta, interes za ovu investiciju već sada iskazuju neke od najvećih svjetskih korporacija među kojima su Goldman Sachs, Barclays bank, J. P. Morgan i kineski China Machinery Engineering Corp (CMEC).
Svi navedeni osim kineske kompanije tražili su u posljednjih nekoliko mjeseci prijem u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kako bi iskazali zainteresiranost za preuzimanje autocesta u Hrvatskoj, te su predali promidžbenu dokumentaciju iz koje su razvidne njihove reference i iskustvo u takvim projektima u drugim zemljama.
Riječ je o neobvezujućem, ali znakovitom propitkivanju globalnih korporativnih moćnika, koje mnogi etiketiraju pravim vladarima svijeta. To je donekle kontroverzna konstatacija za razliku od činjenice da svatko od njih ima više nego dovoljno novca za kupnju apsolutno svega što postoji u Hrvatskoj ukoliko u tome vide svoj interes.
Predstavnici kineskog CMEC-a jedini nisu došli u Hrvatsku, već je za njih prije 15-ak dana u Kini održana posebna prezentacija strategije monetizacije autocesta tijekom boravka nekoliko visokih hrvatskih izaslanstava u Kini, koje je vodio predsjednik Vladinog Povjerenstva za gospodarsku suradnju s NR Kinom i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Kineski interes za autoceste u RH također postoji, ali je njihov strateški model nešto drugačiji, što se može vidjeti i iz primjera u Srbiji, gdje je kineska tvrtka za izgradnju mostova i cesta ponudila 2,5 milijardi eura za financiranje i izgradnju dionica autoceste od Beograda do granice s Crnom Gorom, ali uz uvjet da 40 posto radova izvode srbijanske, a 60 posto kineske tvrtke. Upravo zbog uobičajenog uvjeta Kine o zapošljavanju svojih tvrtki u značajnom omjeru, Hrvatskoj bi ta opcija vjerojatno bila nepovoljnija. Svejedno, CMEC-u je i službeno upućen poziv za sudjelovanjem na natječaju o monetizaciji autocesta.
Sve to još je značajnije ukoliko se uzmu u obzir zbivanja u regiji, jer je očito da ideja o prodaji ili monetizaciji autocesta nije aktualna samo u Hrvatskoj, već i u Srbiji i Sloveniji, gdje je nedavno obznanjen program antirecesijskih mjera slovenske Vlade, među kojima je i davanje tamošnjih autocesta u koncesiju.
Tako slovenska državna kompanija za autoceste DARS traži konzultanta za restrukturiranje duga, koji trenutno iznosi gotovo tri milijarde eura bez kamata i to samo za kredite pokrivene državnim jamstvima. Princip za Hrvatsku je sličan, samo su brojke nešto drugačije, pa HAC i ARZ samo ove i sljedeće godine moraju platiti oko 7,1 milijardi kuna za kredite podignute proteklih godina. (Novi list)