U proteklom desetljecu prosjecne place u Istarskoj županiji porasle su za 68,5 posto, s 3.086 na 5.201 kunu. Medutim, po podacima Državnog zavoda za statistiku, nisu se promijenila zanimanja u kojima se ostvaruju najveca primanja. To su i dalje poslovi u državnim poduzecima te javnoj upravi.
Dakle, oni koji stvaraju novu vrijednost i donose novac od izvoza u prosjeku su manje placeni od onih koji rade u državnim službama i opslužuju radnike. Zaposleni u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju u prosjeku dobivaju 6.268 kuna neto na mjesec. Oni koji rade u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prosjecno primaju 5.803 kune.
S druge strane, zaposleni u proizvodnim zanimanjima zaraduju daleko manje. Najvece su place u sektoru rudarstva i vadenja. Prosjecna primanja iznose 5.771 kunu. Zaposleni u hotelima i restoranima primaju u prosjeku 5.665 kuna, a u preradivackoj industriji 5.217 kuna.
No, daleko ispod prosjeka su place radnika u trgovini, u prosjeku 4.245 kuna. U gradevinarstvu je 4.447 kuna, a u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu iznosi 4.641.
Ukoliko te place usporedimo s onima od prije deset godina, uvidamo da su najviše porasle one u sektoru financija i osiguranja, za cak 76 posto. Place zaposlenih u ostalim zanimanjima rasle su sporije od prosjeka, koji je iznosio 68,5 posto.
Najbolje placeni opskrbljuju nas strujom i plinom
Zaposleni u tvrtkama koje se bave opskrbom elektricnom energijom i plinom primali su najvece prosjecne place u Istri na pocetku i na kraju prošlog desetljeca. Prema posljednjim obradenim podacima objavljenim ove godine (za 2009.) u prosjeku su primali 7.041 kunu neto na mjesec. To je cak 35 posto više od prosjeka Istarske županije.
Prije deset godina je prosjecna placa u Istarskoj županiji iznosila 3.086 kuna, a zaposleni u tvrtkama koje se bave tim poslom ostvarivali su 4.736 kuna neto place, odnosno cak 53,5 posto više od tadašnjeg prosjeka. Po placama im konkuriraju djelatnici koji nas opskrbljuju vodom i uklanjaju otpadne vode te gospodare otpadom i saniraju okoliš. Za taj posao primaju 1.151 kunu manje - "svega" 5.890 kuna.
Medutim, ti podaci ne znace da su te place ostvarili zaposlenici najvecih tvrtki koje se bave opskrbom elektricnom energijom (Hrvatska elektroprivreda) i plinom (Ina). Naime, te tvrtke podnose podatke u središnjem uredu Fine u Zagrebu, gdje im je sjedište, i oni su zavedeni u Gradu Zagrebu, a ne u Istarskoj županiji.
Cak je 71 posto zaposlenih u opskrbi elektricnom energijom i plinom koji ostvaruju dohodak veci od 6.000 kuna. Tako velika primanja ima 41 posto radnika u financijskim i osiguravajucim društvima te u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju. U drugim djelatnostima je manje od 30 posto onih koji mjesecno primaju više od 6.000 kuna.
Žene više zaraduju u gradevinarstvu i distribuciji vode
Prosjecna neto placa muškaraca je veca u odnosu na prosjecnu placu žena u gotovo svim zanimanjima. Jedine djelatnosti gdje žene zaraduju više su gradevinarstvo i poslovi s vodom (skupljanje, procišcavanje i distribucija). Tako je bilo na pocetku prošlog desetljeca, a i na koncu.
To što su žene bolje placene u tim djelatnostima valja pripisati cinjenici da ih u tim zanimanjima ima manje nego muškaraca, a rade uglavnom u administraciji, što je bolje placeno od fizickih poslova na terenu gdje rade uglavnom muškarci.
U gradevinarstvu je prosjecna placa 4.447 kuna. Muškarci koji rade u tom sektoru prosjecno su placeni 4.429 kuna, a žene 4.582. U poslovima opskrbe vodom prosjecna je placa 5.890 kuna, žene zaraduju 6.031 kunu, a muškarci 5.855.
U ostalim djelatnostima place muškaraca su drasticno vece od žena, a u pet sektora su više i od 1.000 kuna mjesecno: financije i osiguranje; javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; preradivacka industrija te strucne, znanstvene i tehnicke djelatnosti.