Najtraženiji profesori matematike, geografije, fizike …

(Nikola VILIĆ/CROPIX)
(Nikola VILIĆ/CROPIX)

Bliže se predupisi u srednje škole i na fakultete pa osmaši i maturanti, a još više njihovi roditelji, muku muče što izabrati da bude djetetu po volji i mogućnostima ali da mu jednog dana olakša put do sigurnog posla. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, osim što provode program profesionalne orijentacije, pomoć pri izboru budućeg zanimanja nude i na svojim web stranicama, na linku e-Usmjeravanje, Obrazovanje i Moj izbor gdje se može ispuniti i Upitnik interesa i kompetencija. Osim toga, svi područni uredi Zavoda za zapošljavanje zajednički izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, na osnovu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama na regionalnoj i lokalnoj razini. Preporuča se pojedinim županijama, gradovima i općinama koje obrazovne programe trebaju povećati a u kojima smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata, iz čega se lijepo iščitavaju potrebe tržišta rada.

Višak kroatista

Prema Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2016. godini, na području grada Buzeta i općine Lanišće nedostaje diplomiranih profesora engleskog jezika i biologije, a zasićeni su elektromehaničarima sa srednjom stručnom spremom te prvostupnicima i magistrima ekonomije i predškolskim odgajateljima. U gradu Labinu i općinama Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja treba poticati mlade da se obrazuju za konobare te nastavnike fizike i geografije, a smanjiti upise u srednjoškolske programe za elektromehaničare, prodavače, ekonomiste i elektrotehničare te na stručne i sveučilišne studije ekonomije, prava, hrvatskog te talijanskog jezika i književnosti.

Na Pazinštini, prema ovim preporukama, nedostaje profesora biologije, geografije i informatike te glazbenog odgoja, a neće biti potrebe za novim elektromehaničarima i upravnim referentima te ekonomistima, pravnicima, profesorima povijesti, kroatistima i talijanistima, čak ni za građevinskim i strojarskim inženjerima za kojima u ostatku Istre i čitave Hrvatske postoji velika potražnja. Preporuke za Poreštinu su povećati broj upisanih i stipendiranih učenika u programima za kuhare, konobare i slastičare te na sveučilišnim nastavničkim studijima matematike, informatike, fizike, biologije i glazbenog odgoja, a smanjiti upise u obrazovne programe za ekonomiste - od srednje do visoke stručne spreme, za hotelijersko-turističke tehničare i komercijaliste te predškolske odgajatelje, pravnike i kineziologe.

Još kuhara, konobara i pekara, procjenjuju na Burzi rada, trebat će i na jugu Poluotoka. Jedini je to srednjoškolski program koji je za područje od Pule preko Svetvinčenta i Barbana do Medulina dobio "zeleno svjetlo" za upise. Od stručnih studija na Puljštini dobro "prolazi" studij za sestrinstvo, a od sveučilišnih studija traže se računarstvo, informatika, brodogradnja, medicina i socijalni rad te nastavnički smjerovi na matematici, geografiji, fizici, kemiji i informatici. Preporuke za smanjenje upisnih kvota odnose se na srednjoškolske programe za frizere, prodavače, automehaničare, autolimare, instalatere-montere, elektromehaničare, elektroinstalatere, ličioce-soboslikare, krojače, hotelijersko-turističke tehničare i komercijaliste, ekonomiste, poslovne tajnike, komercijaliste, odjevne tehničare, kozmetičare, elektrotehničare, tehničare za mehatroniku, geodetske i tehničare nutricioniste, fizioterapeute te dizajnere. Njima je tržište rada zasićeno. Od stručnih i sveučilišnih studija onima koji gravitiraju Puljštini ne preporuča se upisati ekonomiju, predškolski odgoj, građevinu, kroatistiku i talijanistiku, nastavnički smjer povijesti, učiteljski studij, politehniku, kineziologiju, elektrotehniku i pravo.

Na Rovinjštini je također dobro upisati srednju školu za kuhare i konobare, a od fakulteta medicinu te nastavničke smjerove na matematici, fizici, kemiji, geografiji i informatici. Za ovo područje Istre preporuke su smanjiti broj upisanih u srednjoškolske programe za vodoinstalatere, elektroinstalatere, automehaničare, ekonomiste, hotelijersko-turističke komercijaliste i tehničare te fizioterapeutske tehničare, a od studija nije preporučljivo upisati ekonomiju, predškolski odgoj, talijanistiku i kroatistiku te pravo. Što se tiče Bujštine, i tamo će trebati kuhara i konobara, ali i profesora matematike, fizike, geografije i engleskog jezika te diplomiranih strojarskih inženjera. Višak je prodavača, automehaničara, elektroinstalatera, frizera, kozmetičara, ekonomista, hotelijersko-turističkih tehničara, komercijalista, elektrotehničara i tehničara za elektroniku, a od fakultetskih kadrova ekonomista, pravnika te profesora hrvatskog jezika i književnosti.

Traže se visokoobrazovani

Na državnoj razini nezadovoljene potrebe za kadrovima uglavnom se javljaju na razini sveučilišnih studija (diplomski ili integrirani studiji). U većem broju županija već niz godina nedostaje matematičara, inženjera elektrotehnike, strojarstva i računarstva, doktora i farmaceuta, edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka i logopeda te anglista i germanista. U području biotehničkih znanosti te umjetničkom području ne postoje polja za čijim je kvalifikacijama registrirana raširenija potreba. U mnogim županijama, kao i u Istri, identificiran je i prevelik broj mladih s kvalifikacijama polja ekonomije i prava u odnosu na potrebe. Kao deficitarni među trogodišnjim strukovnim programima na razini Hrvatske su turistički i ugostiteljski smjerovi za slastičare, kuhare i konobare, poljoprivredni i programi za mesare, pekare, tesare i zidare. Od četverogodišnjih strukovnih, tzv. tehničkih programa vrlo se rijetko kao deficitarni navode farmaceutski i medicinski tehničar. Kao suficitarni, odnosno programi za čijim je kompetencijama potražnja manja od ponude, često se navode programi za ekonomiste, komercijaliste, upravne referente i hotelsko-ugostiteljske tehničare, a nešto rjeđe se spominju prodavači, frizeri, fotografi, automehaničari i autolakireri. (Duška PALIBRK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter