Vatrogasac, policajac, pirotehnicar, miner - to su poslovi koji uglavnom prvi padnu na pamet kada se govori o opasnim zanimanjima. No, ta zanimanja nisu ništa manje sigurna ili nesigurna od, recimo, posla medicinske sestre ili trgovkinje, tekstilne radnice ili nekog od zanimanja u obrazovnom sustavu.
Štoviše, kada se pogledaju podaci Državnog inspektorata o obavljenim nadzorima zbog ozljeda na radu pa i izvješca medicine rada o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima, u Hrvatskoj je najnesigurnije raditi u gradevinarstvu.
Naime, po tim podacima, lani je od ukupno 39 smrtnih slucajeva kao posljedica ozljedivanja na radu cak 17 bilo u gradevinarstvu. I pritom je znacajan broj tih radnika radio na crno.
A kada se gleda kriterij pogibije na radnom mjestu, nakon gradevinaca najugroženiji su radnici u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, opskrbe elektricnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom te prijevoza i skladištenja, u kojima je lani zabilježeno po pet smrtnih slucajeva.
Gradevina prednjaci i po ukupnom broju pojedinacnih težih ozljeda radnika, s cak 343 radnika koja su nastradala na radnome mjestu. Slijedi preradivacka industrija bez brodogradnje, u kojoj je nastradalo 306 radnika, a u brodogradnji 61.
U trgovini su, pak, 102 radnika nastradala na radnom mjestu, a u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu njih 89. No, stvarni broj radnika koji obavljaju opasne poslove daleko je veci, jer Državni inspektorat evidentira samo one dogadaje zbog kojih je obavio nadzor.
Podaci medicine rada, pak, kazuju da godišnje na radnome mjestu nastrada oko 25 tisuca radnika, najviše opet u gradevinarstvu, gdje je u 2008. godini na radnom mjestu i na dolasku, odnosno odlasku s posla, ozlijedeno više od 3,3 tisuce radnika.
U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ozlijedeno je više od 1,6 tisuca radnika, kao i u trgovini na malo. U preradivackoj industriji, pak, nastradalo je više od 7,7 tisuca radnika. Najviše je ozljeda registrirano u proizvodnji hrane i pica, segmentu preradivacke industrije, kod gotovo 1,2 tisuce radnika.
Kada se pobroje podaci s medicine rada ispada da je u Hrvatskoj najnesigurnije biti gradevinac. Drugu poziciju zauzima preradivacka industrija, a tu su radnici zaposleni u proizvodnji hrane i pica, metalci, tekstilci, drvari. I posao šumara, baš kao i ribara, krije niz opasnosti. Iako se to iz domace statistike ne može išcitati, ribarstvo je po nekim istraživanjima globalno najnesigurnije za radnike.
Može se reci da su radno-intenzivne djelatnosti najnesigurnije za radnike jer se vrlo malo ulaže u zaštitu na radu. No, u mnogim djelatnostima se ni ne zna stvaran broj radnika koji nastradaju na radnom mjestu jer poslodavac nesrecu ne prijavi. Ne ucini to ni radnik, zbog straha od gubitka posla ili se sjeti kada bude kasno.
U sindikatu tekstila, primjerice, imali su tužan slucaj radnice koja je ostala invalid zbog ozljede na radu. Od prevelike težine kutija koje je prenosila u pogonu pukle su joj kapilare u ocima i na kraju je oslijepjela. To nigdje nije evidentirano kao ozljeda na radu.