Pred brojnom publikom u petak točno u podne u Galeriji C8 otvorena je izložba "Zambratija – prapovijesni šivani brod", kojom su predstavljeni rezultati arheološkog istraživanja prapovijesne brodske konstrukcije rađene tehnikom šivanja iz podmorja uvale Zambratija (Umag), datirane u razdoblje prijelaza iz brončanog u željezno doba.
Hrvatsko-francuska suradnja
- Zbirka za podvodnu arheologiju najmlađa je zbirka Arheološkog muzeja Istre. Registrirana je ove godine, dok počeci podvodnih arheoloških istraživanja u Istri datiraju još iz šezdesetih godina 20. stoljeća. Brod iz Zambratije najstariji je primjer u potpunosti šivanog broda ikada pronađenog na Sredozemlju, jer njegova arhitektonska rješenja i gradnja, kao i tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja samoga trupa nemaju paralela na širem području Sredozemlja, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.
Podmorje uvale Zambratija je od 2008. godine postalo mjestom intenzivnih arheoloških istraživanja, osobito nakon otkrića prapovijesnih nalazišta. Terenski rad na istraživanju ostataka prapovijesnog broda je izveden u razdoblju od 2008. do 2013., nakon čega su uslijedila postterenska istraživanja koja su obuhvatila radove na različitim analizama konstrukcije, na izradi 3D modela te rekonstrukciji i restituciji brodskih linija.
Istraživanje je provedeno u sastavu hrvatsko-francuske suradnje, između institucija Arheološkog muzeja Istre, Konzervatorskog odjela u Puli - Uprave za zaštitu kulturne baštine i francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) - Centre Camille Jullian iz Aix-en-Provence.
Autori izložbe su viša kustosica Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač, nautički arheolog dr. sc. Giulia Boetto iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja te konzervator – viši stručni savjetnik Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli – Uprave za zaštitu kulturne baštine.
- Sve je to krenulo prije devet godina, kada se obilježavala 190. godišnjica savudrijskog svjetionika, i u razgovoru sa sada nažalost pokojnim Nikijem Fachinom saznali smo o postojanju ostataka te brodske konstrukcije. Njemu je to povjerio lokalni ronilac i ribar Christian Petretich, koji je imao čast pronalaska ostatka brodske konstrukcije. Nakon saznanja o spomenutom lokalitetu, u ljeto 2008. godine u podmorju je obavljen stručni arheološki uviđaj, kazala je Ida Koncani Uhač.
U svojstvu arheologa i studenata arheologije na podmorskom terenskom istraživanju sudjelovali su Ida Koncani Uhač, Marko Uhač, Giulia Boetto, Teodora Šalov, Davor Bulić, Igor Mihaljek, Niki Fachin i Petar Krnjus. Restauratori su bili Andrea Sardoz i Miran Erič, a fotografi Rok Kovačić i Phillipe Groscaux.
Brod je po okončanju istraživanja slojevito zatrpan te je dodatno zaštićen zaštitnom željeznom mrežom, a nalazi se na plitkom morskom dnu u sjeverozapadnom dijelu uvale Zambratija. Kada je potonuo, brod je nalegao na istočni bok koji je radi toga ostao očuvan sve do razme, za razliku od slabije očuvanog zapadnog bloka.
Uzbudljivo arheološko otkriće
Ostaci trupa broda dugi su 6,7 m, a široki 1,6 metara. Brod se sastoji od osnog elementa, odnosno monoksilne kobilice, pet vojeva na istočnoj, dva voja platica na zapadnoj strani te tri rebrenice. Šivanje je izvedeno na jednostavan paralelni način, a šavovi prolaze kroz nepravilne rupe izdubljene dijagonalno prema sljubnicima platica koji nisu okomiti, a šavovi nisu pravilno orijentirani, već su više ili manje zakošeni te uvijek međusobno paralelni.
Kako je rekla Giulia Boetto, za nju je bilo jedno od najljepših i najuzbudljivijih arheoloških pothvata raditi na otkriću ovoga broda, a istaknula je da je to najstariji primjer u potpunosti šivanog broda koji je ikad pronađen u Mediteranu, a datiran je u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. stoljeća prije Krista.
Nazočne je u ime Istarske županije pozdravio pročelnik Odjela za kulturu Vladimir Torbica, a tu je bila i francuski ataše za kulturu Anne-Sophie Braud, koja se također zahvalila svima.
Pročelnik Torbica posebno je spomenuo veliku ulogu pokojnog Nikija Fachina u svemu tome, ističući da bi sigurno bio sretan da vidi ovu izložbu, te da je to najbolji pozdrav Fachinu.
Izložba će biti otvorena do 3. rujna, a ulaz je slobodan. (Vanesa BEGIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)