U sklopu istraživanja špilje Vlakno, u blizini Savara, mjesta na Dugom otoku, pronaden je cjelovit kostur jednoga od stanovnika te špilje, a arheolozi procjenjuju da je star oko 11 tisuca godina.
Taj datum od 11 tisuca godina još nije potvrden sa stopostotnom sigurnošcu, ali kostur je pronaden u sloju zemlje koji je vec datiran metodom C-14, upravo na 11 tisuca godina starosti, rekao je jedan od voditelja arheoloških istraživanja dr. Mate Parica.
Ostaci, koji su jako dobro sacuvani, sada idu na antropološku analizu DNA i dodatnu C-14, rekao je, dodavši da ce analiza pokazati tocnu starost, spol i razdoblje iz kojega potjecu ostatci.
Na nalazištu nisu pronadeni samo ljudski ostatci nego se vide tragovi civiliziranog pokopa prije 11 tisuca godina. Odjel za arheologiju Sveucilišta u Zadru drugi je put ove godine sa svojom ekipom arheologa pod vodstvom dr. Darija Vujevica i dr. Mate Parice istraživao tu špilju.
Na prvi pogled malena ona se vec sada po dosad pronadenim nalazima svrstala medu najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istocnoj obali Jadrana, isticu arheolozi. Slojevi koji sežu sve do 20 tisuca godina unazad dali su osim ljudskih ostataka velik broj nalaza kremenog i koštanog oruda te životinjskih ostataka koji svjedoce o gospodarstvu zajednice.
Posebno iznenadenje docekalo nas je na kraju ovogodišnje kampanje istraživanja. Položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženu položaju gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika špilje. Clanovi zajednice položili su ga ili možda cak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, tek koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja, dodao je dr. Parica.
Znanstvena vrijednost tog nalaza je golema jer u Dalmaciji gotovo i nema ljudskih ostataka iz tog razdoblja. Razbacani dijelovi kostura pronadeni su u Kopacini na otoku Bracu.
Najbogatiji takvom vrstom nalaza su slojevi Vele spile na otoku Korculi, gdje je pronadeno pet ljudskih kostura iz razdoblja mezolitika. No datumi za te nalaze su dvije do tri tisuce godina mladi od kostura iz Vlakna. Time je nalaz s Dugog otoka postao najstariji poznati Dalmatinac, istaknuo je dr. Parica.
Pravo istraživanje tek pocinje, DNA i antropološke analize dat ce brojne podatke o životu pokojnika i uzrocima smrti, a, kako istice dr. Parica, dobiveni podatci poslužit ce za usporedbu s ostalim nalazištima i upotpuniti sliku o razdoblju mezolitika na Sredozemlju.