Punih 65 godina proteklo je od jednog od najcrnjih dana Velog Vrha, kada je od ruke fašista stradala 21 nevina osoba u dobi od 16 do 51 godine. Tog su 2. listopada 1944. iz pulskog okružnog zatvora na Vodnjansku cestu dovedeni djecaci i muškarci koji su zvjerskim mucenjem te strijeljanjem ili vješanjem kažnjeni za likvidaciju zloglasnog štinjanskog fašista Giuseppea Bradamantea. Njega je smrt snašla dan prije, kada su partizani odlucili stati na kraj progonu, hapšenju, mucenju, ubijanju i deportaciji sugradana u konclogore, za što je Bradamante bio odgovoran.
U sjecanje na žrtvu koju su dali Grad Pula je 2. listopada proglasio Danom spomena grada Pule na sve žrtve fašistickog terora, koji je u subotu prvi put svecano obilježen na Velom Vrhu u suradnji s Udrugom antifašistickih boraca i antifašista Pule i Hrvatske. Na spomenik na Vodnjanskoj cesti položeni su vijenci, a u sklopu programa nastupio je zbor Lino Mariani, Puhacki orkestar grada Pule i folklorno društvo KUD-a Uljanik.
"Iako na spomeniku piše da su žrtve zaklane, dok na ploci na galižanskom groblju piše da su strijeljane, u jednom dokumentu u posjedu Hermana Buršica navedeno je da je deset muškaraca strijeljano, a jedanaest ih je obješeno. Svjedoci, medu kojima je i Tone Ferlin iz Vodnjana, tvrde da su nekoliko dana nakon smaknuca vidjeli nekoliko žrtava kako vise s omcom oko vrata. Bio je to stravican prizor koji je za cilj imao uplašiti narod i sprijeciti ga da suraduje s Narodnooslobodilackim pokretom. Postignut je suprotan ucinak jer su se stanovnici još masovnije prikljucili partizanima. Unatoc opasnosti kojoj je izvrgla sebe i svoju obitelj, Marija Petrovic ponovo je pokrenula partizansku bazu, koja je nakratko prestala djelovati nakon smaknuca supruga Mateta, organizatora pokreta na 'crvenom' Velom Vrhu", ispricao je clan Udruge antifašista Miho Rojnic.
U Drugom svjetskom ratu iz prigradskog naselje živote je dalo 27 boraca, cija su imena uklesana u spomenik u Creskoj ulici, nastavio je Rojnic. Iz cijele Istre fašisti su ubili 17 tisuca osoba, s podrucja bivše Opcine Pula 2.111, a iz Pule 611 boraca. "Mlade generacije imaju pravo doznati što su radili njihovi preci, za što i protiv cega su se borili i što su ostavili buducim naraštajima. Zato istina mora doprijeti u školske udžbenike", rekao je Rojnic i dodao da su bratstvo i jedinstvo jedna od najvažniji stecevina tih dalekih teških vremena, kojih se na talijanskom jeziku prisjetio i Adriano Ruiba, takoder clan udruge. Prisutnima se obratio i gradonacelnik Boris Miletic, koji je istaknuo da je neophodno vratiti oduzeta prava borcima u Drugom svjetskom ratu i izjednaciti ih s onima branitelja.