Ustavni sud odbio je tužbu odvjetnika 14-godišnjakinje optužene za teško ubojstvo trogodišnjeg dječaka u Puli 23. svibnja ove godine, kojom se tražilo prekidanje trajanja istražnog zatvora u kojem se nalazi od 25. svibnja. Slučaj stravičnog ubojstva koji je protresao Istru, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu specifičan je i po tome da Hrvatska nikad nije imala mlađeg osumnjičenika za ubojstvo te da se, unatoč slovu zakona koji mlađe maloljetnike štiti posebnim stavkama, ona nalazi u pritvoru već više od tri mjeseca. Da je riječ o grešci u procjeni smatra Lana Petö Kujundžić, predsjednica odjela za mladež zagrebačkog Županijskog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež. Pored djevojčice, za ubojstvo dječaka sumnjiči se i njegova majka Chiara Pašić koja se nalazi u pritvoru. Što će biti s optuženom djevojčicom, zašto je uopće u istražnom zatvoru te hoće li imati priliku nastaviti školovanje, pitanja su koja postavlja javnost.
Podsjetimo, Denis Pašić (3) pronađen je mrtav na Mandraču u Puli gdje je bačen 24. svibnja, a zadavljen je u stanu noć ranije. Djetetova majka Chiara je u noći zločina policiji prijavila nestanak djeteta s ciljem da zamete tragove zločina i do jutra držala policiju u neizvjesnosti, iako je dobro znala što je s Denisom i gdje je. No, u jutarnjim satima je popustila i istražiteljima kazala gdje se nalazi njegovo tijelo. Očevidom i pregledom
patologa na mjestu događaja je utvrđeno da se radi o kaznenom djelu teškog ubojstva djeteta. U policiji je tada završila majka Chiara, a nedugo zatim i 14-godišnjakinja. Provedenim kriminalističkim istraživanjem te naknadno ispitivanjem kod državnog odvjetnika, donijeto je rješenje o pritvaranju Chiare i 14-godišnjakinje zbog osnovane
sumnje na zločin. Denis je pokopan u BiH nakon obdukcije, a njegov otac je na posljednji ispraćaj doveden iz zatvora.
Previd Ustavnog suda
Petö Kujundžić smatra da je Ustavni sud previdio maloljetničko pravo i konvenciju
o pravima djeteta u ovom slučaju. Tvrdi da je sud trebao uzeti u obzir činjenicu da se radi o djetetu, bez obzira na počinjeni zločin.
- Mislim da moje kolege nemaju stručnjaka koji se bavi maloljetničkim pravom ili zaštitom dječjih prava i nisu pogledali konvenciju o pravima djeteta. Nisu uvidjeli najbolji interes za dijete, a ovdje su imali eklatantan primjer osobe od 14 godina koju su morali smatrati djetetom. Vjerujem da smo svi, kao javnost i kao stručnjaci, bili okupirani počinjenim kaznenim djelom. Zakonodavac kaže da će biti primjerena sankcija onome
što dijete počini, a konvencija prvenstveno govori o najboljem interesu za dijete, kaže Petö Kujundžić.
Smatra da pritvaranjem u instituciju s odraslim osobama nije nikako adekvatno njezinom uzrastu te se pita s kojim ciljem, s obzirom da dijete niti ne može biti osuđeno. Koji je cilj tog pritvaranja kad za to ima adekvatnih institucija u kojima bi to dijete trebalo biti. Vjeruje da se 14-godišnjakinja može rehabilitirati uz adekvatan tretman.
- Je li nam u interesu da bude u prostoru s odraslim osobama koje su delinkventne? Vjerujem da nije, jer ne želimo od nje dobiti još većeg delinkventa. Želimo li dijete internirati u zatvor na nekoliko godina i onda dobiti ubojicu do kraja života? Mislim da ni to ne želimo. Želimo je ispraviti, želimo da završi školovanje i da stekne obrazovanje. Nevezano za ovaj slučaj, već općenito, za djecu od 14 do 16 godina valja uzeti u obzir
da se radi samo o djeci kojima je potreba sasvim drugačija od odraslih. Moraju imati sve ono što je potrebno da bi ih u budućnosti pretvorilo u normalnu osobu. Vjerujem da se u ovom slučaju osoba može rehabilitirati uz dobru dijagnostiku i da se odradi dobar posao kod psihosocijalnog tretmana, pomoći i obrazovanja, vjerujem da svakako ima pomoći. Što god mi možemo misliti o zločinu koji počini mlada osoba, sasvim nevezano za to, govorim da smo društvo koje se opredijelilo da ćemo na mlade ljude, do njihove 16. godine, djelovati odgojno i obrazovno.
Odlična dijagnostika reći će nam koji problem ima ta osoba. Kad to zaključimo, tada ćemo rješavati što je za budućnost tog djeteta najvažnije, kaže Petö Kujundžić.
Samo odgojne mjere
Zakonski je određeno da mlađi maloljetnik ne može biti osuđen, u ovom slučaju 14-godišnjakinja ne može nikad biti osuđena, jer je djelo počinjeno kad je imala manje od 16 godina. Ne može završiti u zatvoru, niti joj može biti određen maloljetnički zatvor. Uvijek može dobiti samo odgojnu mjeru, a može biti institucionalizirana u odgojnoj ustanovi, za
djevojčice u Požegi, a za dječake u Turopolju. Lana Petö Kujundžić nam je pojasnila da je u ovom slučaju iznimno određen istražni zatvor, ali da se uvijek pokušava naći adekvatna solucija za tu mladu osobu. U ovom slučaju to je privremeni smještaj u neku odgojnu ustanovu.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić nam je na pitanja
o slučaju Pašić odgovorila uopćeno, a ne izravno za taj slučaj. Naime, potvrdili su da prate navedeni slučaj i
postupanje nadležnih tijela u skladu sa svojim ovlastima.
- Djecu počinitelje kaznenih djela njihova dob i psihosocijalna nerazvijenost čini ranjivima te stoga prema njima treba postupati s posebnom pažnjom. Sukob sa zakonom za mnoge od njih je posljedica životnih okolnosti. Nerijetko su mladi počinitelji prekršaja i kaznenih
djela i sami žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, roditeljske nebrige ili nesnalaženja i ekonomskih nevolja.
Maloljetnička delinkvencija svjedoči o neuspjehu obitelji i o neuspjehu društva da svoj djeci osigura zaštitno i sigurno okruženje. Zato odgovor na maloljetničku delinkvenciju mora biti usmjeren na pružanje pomoći djetetu, kroz pristup koji je usmjeren na restituciju, preodgoj i rehabilitaciju, kaže Milas Klarić.
Suvremeni pristup maloljetničkoj delinkvenciji napustio je načelo društvene odmazde za neprihvatljivo ponašanje te pažnju usmjerio na što ranije pružanje pomoći i podrške djeci, uvažavajući njihove specifične razvojne potrebe koje ih čine bitno različitim od odraslih počinitelja kaznenih djela. Međunarodni dokumenti razrađuju potrebu kreiranja socijalne
politike koja će se ponajprije usmjeriti na prevenciju i zaštitu djece i mladih od mogućeg odabira delinkventnog ponašanja, ustrojavanje progresivnog pravosuđa za maloljetne delinkvente, osiguravanje zaštite temeljnih prava za vrijeme boravka maloljetnika u socijalnim i pravosudnim institucijama, ali i osiguravanje mehanizama za socijalnu
reintegraciju mladih kojima je privremeno oduzeta sloboda, bez obzira radi li se o izdržavanju kazne zatvora ili o boravku u drugim institucijama. Konvencija o pravima djeteta zahtijeva da se pri donošenju odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete, ili na djecu kao skupinu, prvenstveno mora imati na umu kriterij dobrobiti djeteta.
Izrazito negativne posljedice
Mišljenje oko zatvaranja mlađe osobe pravobraniteljica dijeli sa sutkinjom i smatra da svako lišavanje slobode ima izrazito negativne posljedice za uravnotežen razvoj djeteta i
ozbiljno ugrožava njegovu reintegraciju u društvo, svaki oblik lišavanja slobode, uključujući uhićenje, pritvaranje ili zatvaranje, treba primijeniti samo kao krajnju mjeru i na najkraće moguće vrijeme. Dijete pritom mora biti smješteno odvojeno od odraslih i u skladu s utvrđenim standardima, a za vrijeme ograničavanja slobode moraju mu se osigurati redoviti kontakti s obitelji i pravo na obrazovanje. Standardi zahtijevaju poštovanje djetetovog prava na presumpciju nevinosti, prava na neodgodivu pravnu i drugu odgovarajuću pomoć, prava na žurnost postupka te prava na zaštitu privatnosti. Pravobraniteljica za djecu zalaže se za primjenu ovih standarda u svakom slučaju u kojem su djeca počinitelji kaznenih djela. Prateći implementaciju načela Konvencije o pravima
djeteta i provođenje međunarodnih standarda maloljetničkog pravosuđa te ostvarivanje prava djece u sukobu sa zakonom, uočili su brojne propuste u praksi i to posebice u segmentu lišenja slobode, izvršenja institucionalnih sankcija i zaštite privatnosti djece, na što često upozoravaju nadležna tijela i izvještavaju Hrvatski sabor u svojim godišnjim izvješćima.
- Unatrag nekoliko godina upozoravamo na nepovoljne uvjete izvršenja mjere
istražnog zatvora za maloljetnike, koji nisu usklađeni s međunarodnim standardima i nacionalnom regulativom. U istražnim zatvorima djeca nerijetko borave s odraslima što je u određenim slučajevima, temeljem mišljenja liječnika i dozvole nadležnog suca za mladež, procijenjeno kao njihov interes. Borave u neprimjerenim prostornim
uvjetima i nije im osigurano pravo na obrazovanje, kaže pravobraniteljica. (Piše Mateo SARDELIN)