"Danas sam sretan, jer sam prije pola sata dobio informaciju da se u Istri broj nezaposlenih spustio na brojku koja nije zabilježena od 1989. godine." Tim se riječima istarski župan Valter Flego u četvrtak obratio okupljenima u Tekop Novi. Otkrio je da je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Pula krajem travnja evidentirano svega 3.949 tražitelja posla i da je takva mala brojka dijelom rezultat rada vlasti u Istri. Župan to nije komentirao, niti to otkrivaju podaci HZZ-a, ali je opće poznato da na pad broja nezaposlenih utječu i odjave nezaposlenih koji odlaze u inozemstvo u potragu za poslom.
U četvrtak je Područni ured Pula objavio da je u travnju smanjen broj nezaposlenih za četvrtinu, s 5.248 na 3.949, odnosno za 27,7 posto u godinu dana. Time se stopa nezaposlenosti u Istarskoj županiji smanjila na svega 4,3 posto, sa 7,7 posto zabilježenih u siječnju 2017., odnosno s 10,2 posto iz siječnja 2016. Lani u travnju je ta stopa iznosila 6,1.
U Lanišću dvoje nezaposlenih
Ukoliko se analizira struktura tih 3.949 nezaposlenih, dolazi se do podatka da 91 posto njih ima radno iskustvo. Čak 37 posto svih nezaposlenih u Istarskoj županiji živi na području grada Pule, odnosno u najvećem istarskom gradu broje 1.462 nezaposlenih. Slijedi Labin s 305, potom, Rovinj s 241, Poreč s 229 i Umag s 211. Ostali broje manje od 200. A manje od 12 imaju Vižinada (11), Sv. Petar u Šumi (10), Oprtalj (8), Grožnjan (5) i Lanišće (2).
Zabrinjava podatak da u čitavoj Istri postoji 920 neobrazovanih osoba koje nisu završile ni srednju školu, a koje su u potrazi za poslom. S druge strane, posao nije lako naći niti onima s fakultetom. Na Zavodu ih ima 707. Muškarci lakše pronalaze posao, jer na 100 nezaposlenih čak 56 čine žene.
Tijekom prošlog mjeseca s evidencije PU Pula zaposleno je 1.227 nezaposlenih osoba, a to je slično koliko i u ožujku kad ih je zaposleno 1.197. Ipak, u lanjskom travnju zaposleno ih je puno više - čak 1.667. Dakako, gotovo svi su zaposleni na određeno vrijeme.
Najmanje je zaposleno onih s visokoškolskim obrazovanjem, svega 13 posto od ukupno zaposlenih, dok se najviše traže radnici sa srednjom školom, čak 69 posto od svih zaposlenih. Najviše je zaposlenih, 643, u ugostiteljstvu i smještajnim objektima (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane). Slijede trgovina sa 160, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 86, prerađivačka industrija 84, umjetnost, zabava i rekreacija 37, građevinarstvo 29, po 26 zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te isto toliko u obrazovanju. (P. GREGOROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA