Na inicijativu Mladena Bastijanića, nezavisnog vijećnika u labinskom Gradskom vijeću, te potpisima skoro svih ostalih vijećnika, održana je tematska sjednica o vodoopskrbi Labinštine. Uz vijećnike, stručne službe Grada Labina, gradskih poduzeća, predstavnika susjednih općina i jednog dijela građana, sjednici su prisustvovali Darko Dobrović, voditelj službe za korištenje voda za slivove Sjevernog Jadrana, i Bariša Matković, projektant tvrtke Hidro Expert iz Zagreba.
Sjednica je započela prikazivanjem filma "Voda - Esencija života", te je nakon toga Mladen Bastijanić započeo sa svojim prezentacijom i izlaganjem. On je u svom podužem izlaganju naveo kako je voda bogatstvo, a pitka voda je dragulj koji moramo sačuvati jer smo taj dragulj "posudili" od naših potomaka. Voda je uz zrak najvrjedniji čimbenik za opstanak života. Sve poznate civilizacije su temelj opstanka bazirale na vodi. Iskorištavanje voda je svaku godinu sve veće.
Bez vode sve je ništa
- Od pitkih voda se previše uzima, a sve manje im se pruža mogućnost za oporavak. Podzemna jezera postala su smetlišta i skladišta za velike količine otpadnih voda svih vrsta, kemijskih, radioaktivnih i fekalnih. Priroda ima sve manju moć samo pročišćavanja takvih voda. Sve je manje vodnih zaliha i sve manje raspoloživih potencijala zdrave pitke vode. Neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi ukazuje na još kritičnije stanje, naglasio je Bastijanić.
Svoju je prezentaciju, koju je nazvao Voda možda nije sve, ali bez vode sve je ništa, obrazložio tvrdnjama i upozorenjima prisutnih kako je sadašnje stanje vodoopskrbe Labinštine neodrživo. Najveći dio vodoopskrbe pokrivaju izvori Fonte Gaia i Kokoti. Ti izvori su istovremeno sve više zagađeni fekalnim i otpadnim vodama, tvrdi Bastijanić. Zbog promjena koje se događaju u prirodi ugroženi su i podizanjem mora (zaslanjanjem), a vodonosno područje tih izvora je područje grada Labina i okolice.
Krapanski zaljev, sa svim svojim pritocima, pokriva veći dio vodonosnika spomenutih izvora.
- To je područje nezaštićeno od fekalnih i ostalih voda koje se slijevaju u taj zaljev. Fekalne i otpadne vode naselja Raša bez obrade odlaze u otvoreni prihvatni kanal rijeke Raše. Sve te neobrađene vode zajedno s bujicama i morem direktno utječu na sve slabiju kvalitetu vode u izvorima Fonte Gaia i Kokoti. Voda u tim izvorima tretira se UV zrakama, ali one nisu dovoljne, te se voda mora klorirati i to većim dijelom maksimalno dozvoljenom koncentracijom, a klor je nužno zlo, pojasnio je Bastijanić.
Gdje ide voda iz Bubić jame?
U svojoj prezentaciji vijećnik Mladen Bastijanić, koji je već desetljećima i djelatnik labinskog Vodovoda, upozorava kako Labinština ima izvore sliva Boljunčice, a to je sliv područja Plominske gore, Učke i Ćićarije. Taj je sliv većim dijelom godine prve kategorije kvalitete vode, ali ako se ne sprovede zaštita tog područja neće za dugo tako ostati. On se nadalje pita zašto se iz najkvalitetnijeg izvorišta, Bubić jame, voda koristi za postrojenja HEP-a u Plomin Luci, a ne za opskrbu građana Labinštine i zašto se to isto ne čini vodom iz izvorišta Kožljak, gdje je voda najkvalitetnija?
Darko Dobrović, iz Hrvatskih voda replicirao mu je kako HEP ima koncesiju na izvorište Bubić jame, da je ona u vlasništvu države, te da lokalna samouprava tu može malo ili ništa učiniti, sve do 2017. godine kada ta koncesija ističe. Dobrović je upoznao prisutne i na činjenicu da su Hrvatske vode uložile samo u posljednjih osam godina 36 milijuna kuna za poboljšanje vodoopskrbe na Labinštini, da je pokriveno 99,9 posto vodoopskrbom, u čemu prednjači u Hrvatskoj.
Pohvalio se i dobrom suradnjom s Gradom Labinom i Vodovodom Labin, te napomenuo da su Labin i Labinština primjer što se vodoopskrbe tiče. Na primjedbu vijećnika Mladena Bastijanića da se danas u labinskom Vodovodu gubi čak 35 posto vode, Dobrović je rekao da taj podatak nije točan, da su gubitci 28 posto, dok je to recimo u Dubrovniku 70, a u Zadru čak 72 posto.
Strategijom, koju je vijećnicima prezentirao Bariša Matković, ti bi se gubici smanjili za dodatnih desetak posto, a u planu je spajanje i povezivanje izvorišta u dolini Raše, koji su za velikih oborina problematični, obznanio je on gotov projekt koji ima tri faze, kako bi lokalna zajednica zajedno s Hrvatskim vodama odabrala onu najkvalitetniju za građana. (Adriano ŠĆULAC)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU