Ovogodišnja veljača prema prvim analizama na području Istre bila je jedna od najkišovitijih u povijesti meteoroloških mjerenja, kaže Patar Radovan iz Istrameta. U Pazinu je prije dva dana minulog drugog mjeseca 2016. godine, od 29 dana, zabilježeno nevjerojatnih 25 dana s kišom u kojima su izmjerene mjerljive količine (veće od 0,2 milimetara). Isto je toliko kišnih dana zabilježeno i u Rijeci. U Labinu i Buzetu zabilježena su 23 dana, Poreču 21 dan, a Puli 19 dana.
Zbog obilja konvektivnih oborina, odnosno nerijetko i grmljavinskih pljuskova, maksimalna dnevna količina oborina razlikuje se ovisno o dijelu Istre. Tako je u Pazinu i Puli najkišovitiji dan bio 10. veljače, kada je palo 34 milimetra, odnosno 24 milimetra, a u Labinu 12 veljače s 37 milimetara kiše. Pritom su izostale velike količine oborina u kratkom vremenskom roku, što je, smatra Radovan, spriječilo jače bujanje rijeka.
Gledajući ukupnu sumu mjesečnih oborina, prema podacima "Istramet" mreže automatskih meteoroloških postaja u Pazinu su pala 282 milimetra kiše. Na jugu Istre kiše bilo znatno manje, tako je u Puli zabilježeno 146 milimetra, Unatoč tomu i dalje je, ukoliko gledamo prosjek, koji se kreće oko 55 milimetara, riječ o ekstremnim količinama padalina. Posljednja kišovita veljača zabilježena je 2014. godine kada smo također mjerili ekstremne oborine, te je godine, primjerice, u samo prvih 12 dana u veljači u Pazinu palo 205 milimetara kiše.
Prava je sreća što su oborine bile jednoliko raspoređene tijekom cijelog mjeseca, jer da je ova količina oborina pala unutar 48 ili 72 sata, kao što se znalo događati u prošlosti, vjerojatno bi zbog zasićenosti tla oborinama došlo do velikih poplava, napominje Radovan.
Obilnim padalinama u ovogodišnjoj veljači nastavlja trend sve ekstremnijeg vremena. "Ekstrem za ekstremom", kaže Radovan dodajući kako su u ovom ekstremnim prilikama oborine nejednoliko raspoređene, a to, napominje, u poljoprivrednoj proizvodnji može predstavljati ozbiljne probleme. Nakon ekstremno suhog prvog dijela zime, uslijedila je ekstremno kišovita druga polovica zime. "U tom kontekstu svakako valja spomenuti i ekstremno visoke temperature zraka i izostanak bilo kakvih jačih zahlađenja. Takvo stanje pogodovalo je razvoju biljnih bolesti, ali i spriječilo obavljanje radova na poljima," zaključuje Radovan.
Česta tuča nije uobičajena za veljaču
U veljači je u nekoliko navrata zabilježena i za poljoprivrednike najopasnija meteorološka pojava, tuča. Pojavu vrlo obilne i krupne tuče zabilježili smo 3. veljače na području Žbandaja, 11. veljače na Buzeštini, a tuča je lokalno zabilježena i 20. veljače. "Da se ovako obilna tuča javila u vegetaciji, zasigurno bi govorili o stopostotnim štetama. Tuča je inače rijetka pojava u veljači, zato je svakako treba spomenuti, kada se govori o padalinama u veljači 2016. godine", kaže Radovan. (M. RIMANIĆ)