Zbog visoke cijene pšenice na svjetskom, pa tako i hrvatskom tržištu, ali i zbog poskupljenja energenata, najasen ce sigurno doci do poskupljenja kruha i pekarskih proizvoda, najavila je jucer Nada Barišic, predsjednica Žitozajednice, koja okuplja mlinarsko-pekarsku industriju.
Prema njenim rijecima, još nije definirano koliko ce iznositi poskupljenje, no kako je cijena otkupne pšenice od 1,20 kuna po kilogramu vec premašila dosadašnju cijenu brašna od 1,15 kuna za kilogram, mlinarsko-pekarska industrija namjerava od jeseni podici i svoje cijene. Zbog lanjske niske otkupne cijene od 0,80 po kilogramu, ove je godine u Hrvatskoj, kao i svuda u svijetu, zasijano manje pšenice nego prijašnjih godina, a povelik dio uroda upropašten je i poplavama.
Ugroženi usjevi
Rastu cijene pšenice na madarskoj, za Hrvatsku najvažnijoj burzi, pridonio je i slab urod ukrajinske pšenice, a tocku na "i" posljednjih su dana stavili i požari u Rusiji. Cijene pšenice na terminskim tržištima naglo su skocile, za cak 37 posto, vec prošli mjesec uslijed suša koje su uništile usjeve ruske pšenice, a kako je upozorilo americko Ministarstvo poljoprivrede, proizvodnja pšenice u Rusiji, trecem najvecem izvozniku ove sezone, u ovoj bi godini mogla pasti za 20 posto. Medunarodno vijece za žitarice revidiralo je raniju prognozu rasta zaliha te nedavno opcenito upozorilo da bi svjetske zalihe pšenice do lipnja 2011. mogle pasti za 2,5 posto, buduci da velike vrucine nastavljaju ugrožavati usjeve u Rusiji, Kazahstanu, Ukrajini i EU.
Na Hrvatsku, napominju u Ministarstvu poljoprivrede, smanjen izvoz iz Rusije ne utjece puno, buduci da se mi ravnamo prema madarskoj burzi, na kojoj je cijena pšenice dosegla 1,13 kuna po kilogramu. I Agrokor je zato prekjucer pšenicu od hrvatskih seljaka poceo otkupljivati po 1,20 kuna, uz napomenu kako ce deset lipa naknadno nadoknaditi onima koji su mu vec prodali za 1,10 kuna. Upravo je 1,20 ono što su hrvatski seljaci uporno tražili, no kako istice predsjednik Hrvatskog seljackog saveza, Mijo Latin, više od toga naši poljoprivrednici nece niti dobiti, koliko god još cijene na svjetskim burzama rasle. Svi su, naime, svoju pšenicu vec prodali.
Veliki troškovi
"Ljudi su optereceni kreditima, i ostalim velikim troškovima, te vremena za cekanje više nije bilo", kaže Latin, napominjuci kako opravdanja za poskupljenje kruha od jeseni ipak nema. Kruh je, kaže, ionako vec preskup, pa bi svako njegovo daljnje poskupljivanje bilo katastrofalno, zakljucuje prvi covjek Seljackog saveza, s kojim se slažu i u Ministarstvu poljoprivrede.
Kako istice glasnogovornik ministra Cobankovica, Mladen Pavic, cijena brašna u strukturi cijene kruha cini tek 15 posto, pa razloga za poskupljenje nema. Ono na što se mlinarsko-pekarska industrija više «vadi» jest, medutim, cijena energenata, buduci da je plin za gospodarstvo, primjerice, samo u ovoj godini poskupio triput, a njegovo se novo poskupljenje opet može ocekivati 1. listopada.
Svi redom - seljaci, mlinari i pekari te Ministarstvo, s druge strane, jedinstveni su u mišljenju da ce Hrvatska imati dovoljno žita za svoje potrebe, koje se krecu od 550 do 650 tisuca tona godišnje.