Danska turisticka agencija Novasol, koja je od kraja 2004. prisutna i u Hrvatskoj, ove godine bilježi rast bukinga za hrvatski privatni smještaj cak trideset i tri posto, a u Istri je situacija i bolja, pa se carobna brojka rezervacija trenutno krece oko cetrdeset posto.
Time je Hrvatska iskocila u odnosu na druge europske zemlje gdje posluje Novasol i gdje je trenutno buking bolji za 15 posto. Medutim, takav buking ne bi trebao cuditi jer se dobrim brojkama hvale gotovo sve vece turisticke agencije i organizatori putovanja jer se konacno Europa budi iz recesijske uspavanosti. Ono što cudi je podatak da je Novasol i krizne 2009. imao porast bukinga od cak 40 posto, s tim da nije bilo povecanja kapaciteta.
Više ni bazen nije dovoljan
Glavni razlog tome, kako veli direktor Novasola za Hrvatsku Mladen Gobin, je u kvalitetnom proizvodu privatnog smještaja koji nude vec nekoliko godina, prije svega u Istri, gdje imaju preko 70 posto svih kuca za odmor s bazenima i od toga 98 posto njih u unutrašnjosti Poluotoka. Danas Novasol, koji postoji od 1969., a posluje u 21 europskoj zemlji, zapošljava preko 600 ljudi i raspolaže s 28 smještajnih kapaciteta. U Hrvatskoj, uz sjedište u Puli, ima i poslovnice u Medulinu, Porecu, Rijeci, Zadru, Splitu i Veloj Luci, zapošljava tridesetak ljudi i ima još desetak vanjskih zastupnika.
Od prve godine, kada su imali 167 ugovora s vlasnicima apartmana i kuca za odmor, danas su došli do brojke od cetiri tisuce ugovora, odnosno oko 2.600 objekata, od cega 40 posto otpada na Istru.
- Buking nam je najbolji u Istri jer se ovdje nalazi najveci broj kvalitetnog smještaja, odnosno kuca za odmor s bazenima. Ovdje su domacini prije nego u ostalim regijama shvatili da moraju unaprijediti proizvod dodatnim sadržajima kako bi bio atraktivan i kako bi se mogao bolje prodavati. Stoga vec sada mnoge kuce uz bazene imaju i hidromasažne bazene, saune, sportsko-rekreativne sadržaje, odbojku na pijesku, badmintone i biljare, što zapravo te kuce i prodaje, veli Gobin.
S dodatnim sadržajima i do 200 dana popunjenosti
- Nije nam cilj samo uzimati objekte i potpisivati ugovore, nego da oni budu puni. Ne idemo na ono "ako bude, bude, ako ne, niš". Imamo prevelike troškove da bi to bilo tako. Stoga savjetujemo domacinima kako i u što moraju uložiti da bi se njihov objekt adekvatno prodavao. A to nekad teško ide jer su ljudi skepticni. Primjerice, 2005. smo imali nula kuca s bazenom.
Prvu sam kucu nagovorio na bazen još 1998., kada sam imao svoju privatnu agenciju, a tada je to bilo jako teško jer ljudi to nisu imali gdje vidjeti, kao što je 1994. bilo teško govoriti o satelitu, prica Gobin.
Ipak, vecina iznajmljivaca poslušala je savjete agencije pa danas, primjerice, neke kuce za odmor s dodatnim sadržajima imaju cak i do 200 dana popunjenosti, odnosno sedam mjeseci. Medutim, to je još daleko od prosjeka nekih drugih europskih zemalja. Ono što je problem u Hrvatskoj je, kaže Gobin, cijena. Naime, Hrvatska u odnosu na slicne, ili cak i bolje objekte u Danskoj, Francuskoj i Njemackoj, ima previsoke cijene, koje ce jednog dana morati smanjiti.
- Gost najprije bira destinaciju, ali pri tome je bitna i kvaliteta ponude i cijena koje moraju biti u pravom odnosu. Naši domacini imaju nerealna ocekivanja i drže nerealne cijene. Cijene kuca za odmor s bazenima za osam osoba do 200 kvadrata se kod nas krecu od tisucu do cetiri-pet tisuca eura na tjedan i to je neto iznos koji ostaje domacinu. To bi znacilo da domacini, ako rade cetiri do pet mjeseci na sezonu, mogu zaraditi neto i do 20 tisuca eura. U Francuskoj se, primjerice, jedan dvorac od 1.200 kvadrata i tri milijuna kvadrata okoliša iznajmljuje po cijeni od 4,3 tisuce eura na tjedan, a nudi knjižnicu i puno razlicitih sadržaja.
Jedan dvorac od 950 kvadrata u Njemackoj izdaje se za dvije tisuce eura. Za taj isti novac iznajmljuju se neke kuce za odmor u Istri koje nude puno manje. Zbog toga su ti objekti popunjeni duže od naših. Zato ja uvijek kažem ljudima da nije bitno kolika je cijena na tjedan u osmom mjesecu, nego kad vidiš koliko si zaradio prošle sezone, zakljucuje direktor hrvatskog Novasola. (Barbara BAN)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.