Etnografski muzej Istre prema odluci Upravnog odbora Hrvatskoga etnološkog društva dvostruki je dobitnik godišnje nagrade "Milovan Gavazzi" za 2015. godinu. Za iznimna postignuća na području etnološke muzeologije te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke nagrade su dobile mr. sc. Tanja Kocković Zaborski i mr. sc. Ivani Šarić Žic za izložbu "Tržnica – trbuh grada" i Tamara Nikolić Đerić, Ivona Orlić i Agron Lešdedaj, za izložbu "Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre".
Izložba "Tržnica - trbuh grada" nastala je kao rezultat višegodišnje suradnje kustosica Tanje Kocković Zaborski iz EMI i Ivane Šarić Žic iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka u sklopu manifestacije "Pazi što jedeš" koja za cilj ima promociju tradicijske i ekološke prehrane. U vremenu sve snažnije globalizacije, gradske tržnice predstavljaju svojevrsne muzeje na otvorenom, muzeje identiteta, mjesta prezentacije lokalne tradicije. Namirnice koje ondje kupujemo govore o vrlo važnom aspektu nematerijalne kulture - prehrani, stilske odlike arhitekure tržnog prostora svjedoče o kulturnim utjecajima dok jasno vidljiva multikulturalnost dokumentira migratorni karakter lokalnog stanovništva.
Istražujući tržnice u Puli i Rijeci cilj autorica nije bio istaknuti samo specifične značajke tih dviju tržnica već ukazati na univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača, karakterističnog za sve tržnice. Kroz tu interakciju otvorene su brojne teme poput neformalnog oslovljavanja na tržnicama, (ne)svjesnog smjera kretanja kupaca prilikom kupnje namirnica, pitanja međusobnog povjerenja, trenda zdrave prehrane što rezultira pojavom eko tržnica i mnogih drugih koje su prikazane na izložbi. Željela se dati i povijesna perspektiva ali i problematski osvrt na današnji kontekst u kojemu gradske tržnice opstaju. Izložba je popraćena stručnim predavanjima, radionicama i projekcijama filmova na temu prehrane, pa tako izložba čini samo jedan dio kompleksno zamišljenog projekta. Izložba je od kraja 2015. godine gostovala u Galeriji C8, Arheološkog muzeja Istre u Puli, tijekom 2016. godine u matičnim muzejima u Pazinu i Rijeci, te od polovine rujna 2016. godine u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu, Narodnom muzeju Kikinde, Narodnom muzeju Pančevo gdje je trenutno postavljena. Krajem godine otvara se i u Etnografskom muzeju u Beogradu, a početkom 2017. godine putuje u Županju i u svibnju u Tolminu Sloveniju.
Izložbom "Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre" Etnografski muzej Istre ukazuje na raznolikost kulturnih izričaja prisutnih u Istri. Slijedom muzejske misije u svojim prostorima i svojim djelovanjem predstavlja različite kulturne fenomene istarskog poluotoka, u 2015. godini realizirana je izložba o filigranu kao obrtu i vještini u nestajanju, kojom se željelo obuhvatiti i kulturni identitet nositelja spomenutog obrta, odnosno albansku nacionalnu manjinu u Istri. Važnost ove izložbe leži između ostalog i u činjenici da je tema dosad neobrađena kako s estetsko-materijalne, ali i s kulturološke strane, obzirom da izložba tematizira manjinsku kulturu, kao jednu od osnovnih segmenata multikulturalnosti Istre.
Filigran kao tehnika izrade različitih predmeta predstavlja opipljiv vid kulturnog izričaja koji je (bio) vidljiv u javnom istarskom prostoru, iza kojega stoji niz nematerijalnih fenomena u vidu izrade i tehnika, ali i kulturnih identiteta. Poveznica s Istrom nastaje zahvaljujući razvoju turizma ali i jugoslavenske politike mobilnosti stanovništva i predstavlja temelje stvaranja albanske zajednice u Istri kakvu danas poznajemo.
Izložba je realizirana zahvaljujući suradnji s obiteljima iz Rovinja: Butući, Lleshdedaj, Nikolov, Oroshi, iz Poreča: Šahta, Shahini, Ljači, Bisaki, te obitelji Bamja iz Prizrena. Etnografski muzej Istre izložbom "Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre" gostovao je u gradovima Poreč, Rovinj i Priština. (M. RIMANIĆ)