Predsjednik Republike u subotu je na tapet stavio banke u Hrvatskoj, smatrajući da bi one trebale solidarno sudjelovati u ublažavanju nevolja prezaduženih građana koji sve teže vraćaju stambene i druge kredite. Josipović smatra da dužnici, kad ne mogu vratiti stambeni kredit, ne smiju ostati bez krova nad glavom, a od banaka traži da otpisuju dio duga socijalno najugroženijima.
Prema neslužbenim informacijama, bankari u Hrvatskoj nisu nimalo oduševljeni Josipovićevim prijedlozima, jer on traži zauzdavanje i nadzor kamata na stambene i druge kredite. Bankare bi to materijalno pogodilo.
- Država bi trebala imati ovlast kontrolirati formiranje kamatnih stopa, rekao je Josipović, konkretno misleći na Ministarstvo financija, a još više na Hrvatsku narodnu banku, koja ima regulatornu funkciju u bankarskom sustavu. Predsjednik u načelu smatra da i Ministarstvo financija, i HNB trebaju raditi na zaštiti građana kad je riječ o formiranju kamata. No, čelnici tih dviju institucija - ministar Slavko Linić i guverner Boris Vujčić - nisu baš usklađeni.
Primjerice, Linićevo ministarstvo već je pokrenulo izmjene Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju. Tim izmjenama ministar financija mogao bi urediti način formiranja kamatnih stopa i pravilnikom propisati njihovu gornju granicu. S druge strane, Narodna banka smatra da visina kamata nije njezina stvar, nego stvar privatnih banaka.
No, direktor Zabe Franjo Luković u jednom je intervjuu cijelu stvar drukčije protumačio. - Namjerno smo kredite u švicarcima držali skupljima kako ne bismo ohrabrivali zaduživanje u toj valuti, rekao je Luković, govoreći o ponašanju Zabe i PBZ-a. "Ali kada smo shvatili da regulator to neće zabraniti i da mi možemo izgubiti klijente ako ne ponudimo i taj proizvod, onda smo, nažalost, i sami stavili tu ponudu na police", kazao je prvi čovjek Zabe.
Iz toga je očito da HNB u prošlosti nije uvijek činio sve što treba. To govori da je inicijativa predsjednika države utemeljena i da opravdano od HNB-a traži "preuzmanje nadzora" nad formiranjem kamatne stope, kako bi se uvažavali ne samo interesi banaka, nego i građana. (Branko PODGORNIK/NL)