U povijesnoj jezgri, u starogradskoj palaci Bigatto, sjedištu buzetskog Zavicajnog muzeja, na petim književnim susretima Na Baštionu gostovao je u utorak Daniel Nacinovic, jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih književnika srednje generacije.
Osim književnošcu Nacinovic se bavi ilustracijom, slikarstvom i glazbom te je na najbolji nacin brojnoj publici okupljenoj u drevnom zdanju docarao temu "I rijec, i zvuk, i slika", nit vodilju ovogodišnjih susreta koje je Pucko otvoreno ucilište "Augustin Vivoda" organiziralo pod pokroviteljstvom Grada Buzeta.
- Temom ovogodišnjeg susreta htjeli smo progovoriti o svestranom umjetniku, multitalentiranom stvaratelju koji ima potrebu izražavati se u razlicitim umjetnickim formama, izricajima i uz pomoc razlicitih umjetnickih medija komunicirati sa svojom publikom, rekla je ravnateljica ucilišta Mirjana Pavletic.
- Programski odbor najprije je odabrao Nacinovica kao gosta, a zatim se tema susreta sama nametnula jer se Daniel kao stvaralac uspješno potvrduje i književno, i glazbeno, i likovno. Pred publikom to je uvijek poželjno i efektno, pogotovo ako je gost u svom nastupu toliko poetican, elokventan i odmjeren kao što je to Nacinovic.
Dakako da ni trenutka nismo smetnuli s uma da su susreti Na Baštionu primarno književna manifestacija pa smo Nacinovica ugostili primarno kao književnika, pjesnika koji si je vec svojim dosadašnjim pjesnickim djelom osigurao mjesto u samom vrhu hrvatske književnosti, rekao je predsjednik programskog odbora Miroslav Sincic, koji je izrazio zadovoljstvo vec samom cinjenicom što je buzetska književna priredba opstala u ovim vremenima nesklonim takvim programima i što su ove godine održani vec peti susreti.
- Mislim da nismo mogli ugostiti književnika koji bi svojim imenom, djelom i nastupom bolje obilježio ovaj mali jubilej no što je to ucinio Nacinovic, rekao je Sincic. Razgovor s Nacinovicem vodio je buzetski pjesnik i novinar Vladimir Pernic.
- Nacinovica su bogovi obilato darivali raznim talentima, a muze odvodile na izvorište inspiracije i znatiželje, konstatirao je uvodno Pernic i buzetsku publiku proveo kroz Nacinovicevo stvaralaštvo. Književnim vremeplovom vratili su se u Nacinoviceve školske klupe jer poeziju je poceo pisati još u srednjoj školi - školske godine 1965./1966. izdao je vlastiti, rukom pisani unikatni list Lux.
Nacinovic suraduje i s mnogim skladateljima zborske i zabavne, pop-rock glazbe pa je Pernic rekao da su Fiamengo u Dalmaciji i Nacinovic u Istri najpjevaniji pjesnici u Hrvata.
Samostalni umjetnik iz Pule, ponajprije književnik, pjesnik, prozaik, djecji pisac, književni kritik, publicist, novinar, prevoditelj, ali i slikar, ilustrator, karikaturist, skladatelj, kantautor, šansonijer, svirac gitare, sintesajzera, udaraljki, male dijatonske harmonike trieštine... u Zavicajnom muzeju docarao je djelic široke lepeze svojih stvaralackih izraza pa je malo pjevao, malo svirao, malo kazivao stihove, a u pauzi pojašnjavao motive svojih likovnih ostvarenja.