Čim je postalo jasno da se nakon prvog kruga konzultacija neće formirati saborska većina, a samim time ni Vlada, počela su nagađanja kad bi i po kojoj proceduri predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trebala raspisati nove izbore.
To je pitanje među prvima otvorio njezin savjetnik Vladimir Šeks koji je samo tri tjedna nakon izbora počeo govoriti o tome da predsjednica treba raspisati nove izbore ukoliko se u razumnom roku ne postigne dogovor o Vladi.
Nakon toga su se mediji, ali i dio političara počeli više baviti novim izborima, a manje procesima slaganja vlade koja bi bila posljedica izbora koji su održani samo prije mjesec dana.
Petljanje u politiku
Suprotstavljala su se mišljenja ustavnih stručnjaka oko ovlasti predsjednice u slučaju kad se ne može formirati parlamentarna većina, profesor ustavnog prava i zastupnik Mosta Robert Podolnjak založio se na sastanku s HDZ-om i SDP-om da se od Ustavnog suda zatraži da razriješi situaciju i da se očituje. Predlagali su to i pojedini ustavni stručnjaci i političari, a predsjednik SDP-a Zoran Milanović odbio je takvu mogućnost ističući da je odgovornost na političarima i da oni trebaju donijeti odluku.
U Ustavnom sudu ne žele službeno komentirati sadašnju situaciju uz objašnjenje da tu ni nema posla za Ustavni sud, te da bi od te institucije zapravo bilo pogrešno da se petlja i utječe na politički proces koji se u Hrvatskoj kao i u svakoj drugoj demokratskoj zemlji događa nakon održanih izbora.
Ustavni sud se baš zbog toga ni neće oglasiti i nema se namjeru očitovati bez obzira na prozivke, potvrdili su nam izvori bliski sudu. Sud bi se, napominju, očitovao da postoji ustavni spor, a njega nema niti je potrebno da ga se zaoštravanjem stvara jer nisu iscrpljene sve mogućnosti koje predviđa demokratski proces formiranja Vlade nakon izbora.
One koji sadašnju situaciju uspoređuju s onom oko referenduma o braku kad se Ustavni sud oglasio dajući svoje mišljenje, poručuju da se sud tada oglasio nakon saborske odluke, odnosno da je imao akt na koji se očitovao. Tako će, napominju naši sugovornici biti i sada.
Ustavni sud neće se očitovati o demokratskom procesu sastavljanja Vlade, ali ako netko u međuvremenu donese neki akt na koji bi se Ustavni sud trebao očitovati naši izvori uvjeravaju da to sud neće propustiti učiniti.
– U Hrvatskoj smo prije mjesec dana imali demokratske višestranačke izbore, čini se da je ponovno potrebno podsjećati na to. Izraz volje iskazane na tim izborima je hrvatski parlament i to ne smijemo zaboraviti. Nakon toga slijedi uobičajen demokratski politički proces, što znači da su na potezu političari koji trebaju postići dogovor.
Oni su na potezu i imaju sve demokratske alate za to, upozorava naš sugovornik. Teren je, ponovio je nekoliko puta naš izvor, politički, ima svoja pravila i isključivo su političari oni koji trebaju donositi odluke te je na njima odgovornost. Rješenje koje u konačnici treba uslijediti na kraju tog procesa su politički dogovori oko buduće vlade.
Nekad i teži proces
– Ono što se događa nakon ovih izbora je uobičajeni demokratski proces sastavljanja vlade, koji je ponekad teži i tada je posebice važno da političari razumiju svoju ulogu, a ponekad je lakši, što ovisi o rezultatima izbora za parlament. No, sada se ne događa nikakva izvanredna situacija i pogrešno je stvarati takav dojam u javnosti. Nepotrebno je odmah spominjati izvanredne izbore, a da još nisu ni započeli svi oni koraci koji trebaju prethoditi takvoj odluci, kaže naš sugovornik. Dodaje i to da su i novi izbori dio demokratskog procesa koji može uslijediti ukoliko iz sadašnjeg izabranog parlamenta ne proiziđe nova politička Vlada. (J. MARIĆ/Novi list)