Na Sveučilištu predstavljena nova Biletićeva knjiga

Boris Domagoj Biltić i Božidar Petrač (A. KANCELAR)
Boris Domagoj Biltić i Božidar Petrač (A. KANCELAR)

U svečanoj dvorani "Tone Peruško" Sveučilišta Jurja Dobrile predstavljena je najnovija knjiga književnika i znanstvenika Borisa Domagoja Biletića "Istarski pisci i obzori", podnaslovljena "Regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom", koja je potkraj prošle godine izašla u izdanju zagrebačke Alfe i u biblioteci Scientiae et Artes u kojoj su tiskana mnoga vrijedna djela znanstvene i književne građe uglavnom domaće književnosti, ali i strane (Škreb, Flaker, Frangeš).

Predstavljajući autora i djelo urednik Božidar Petrač posebno je napomenuo Biletićev stav kada piše o Istri u vremenu između 1918. i 1943., odnosno 1945., o tome da je hrvatstvo Istre samo po sebi razumljivo, da nije nikada bilo upitno, a on ga propituje u okolnostima i okruženju nekoliko povijesnih zadatosti te dokazuje da je stalna konstanta koju svi "izmi", misleći pritom na fašizam, komunizam, jugoslavenizam pa i regionalizam, nisu nikada dokinuli, ali su ostavili duboki trag.

Biletić ovu svoju vrijednu i značajnu hrvatsku podlogu Istre kroz identitete, kao nešto točno i apsolutno prepoznatljivo, od lokalnog i nacionalnog do univerzalnog, sagledava i kroz osobnu prizmu šireg hrvatskog prostora, ali i prostora nekadašnje zajednice u kojoj su se izgnani i prognani Istrani - u raznim valovima i okolnostima i više od sto tisuća - nalazili izdomljeni i na marginama društva u kojemu su se sistemi i režimi, ovisno o svom interesu, odnosili prema njima te istražuje u kojoj su mjeri istarske literarne vrijednosti ostavile traga o tome.

Misli prije svega na one vrijednosti u općem kontekstu u kojima se zrcali trag pisma, jezika, kulture, a sve skupa je odraz identiteta koji opstaje usprkos svim nedaćama u novinama, časopisima, književnim djelima i drugim tragovima i kod autora koji su na neki način održavali vatru zavičaja u nekim drugim sredinama maštajući kako će je jednom opet rasplamsati u rodnom domu, od Balote, Bostijančića, Dukića i Črnje preko Cilige, Radetić, do Peruška i Mihovilovića i ostalih.

- Na kraju svih ovih sinteza i iskustava danas možemo reći da se još uvijek za nama vuku repovi 19. i 20. stoljeća i da nas u dobroj mjeri karakteriziraju, a vode tih vremena i dalje zapljuskuju. Odavde su otišli prosvjetari, svećenici, znanstvenici, pisci… energija koja se nikada više nije vratila u svoj zavičaj, a negdje drugdje je ostavljala traga o sebi. Kako se i sam prepoznajem preko obiteljskih priča i sudbina u svemu tome, ta osobna crta mi je bila motiv za ovu knjigu i temu, a iskustvo podstrek da se dubioznije udubim u periodiku i ostavštinu u kojoj se mogu naći do sada skrivene priče i iskustva mnogih, meni nekako poslije svega sada bližih, dražih i simpatičnijih aktera, zaključio je Biletić.

Knjiga na 302 stranice donosi opširan pregled građe te pedesetak fotografskih i grafičkih preslika o značajnoj periodici toga vremena, kao i slike pojedinih protagonista. Recenzenti su akademik dr. Petar Strčić i dr. Vinko Brešić.

Domaćin ovog predstavljanja bio je Odsjek za humanističke znanosti pulskog sveučilišta u čije je ime sve prisutne, među kojima i velik broj studenata, pozdravila dr. Valnea Delbianco. Nakon Zagreba i Pule, knjiga će sutra biti predstavljena i u Rijeci. (M. ĆURIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter