Cetrdesetak gradana okupilo se na izlaganju održanom u sklopu javne rasprave prijedloga urbanistickog plana uredenja Stancije Vergotini, podrucja koje iako položajem još uvijek nalikuje prigradskom naselju planovi višeg reda tretiraju kao porecko stambeno naselje. Rijec je o 37 hektara teritorija omedenih poreckom obilaznicom, naseljima Finida, Gulici i Cimižin na kojima je vecina površina planirana za stambenu namjenu, dok ce ostale dijelove upotpuniti zelene i rekreacijske površine.
UPU se na ispitu javnosti nalazi treci put, nakon što je u prva dva navrata velik broj gradana uputio primjedbe i prijedloge zbog položaja planiranih prometnica i mogucnosti legalizacije bespravno izgradenih objekata kojih je na ovom podrucju znatan broj. Svi koji su u prethodne dvije rasprave dali svoje primjedbe i prijedloge dobili su rješenja s obrazloženjem jesu li prihvaceni ili ne, a prema rijecima Damira Hrvatina, procelnika gradskog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša, najveci dio njih, oko 70 posto, je prihvacen ili djelomicno prihvacen, dok se dio primjedbi koje nisu prihvacene odnosio na prometni sustav.
Hrvatin je takoder podsjetio da je nakon provedene druge javne rasprave plan upucen gradskom vijecu na donošenje, ali ga je vijece skinulo s dnevnog reda i nije ga ponovno stavilo. U meduvremenu je prošao zakonski rok od devet mjeseci za donošenje plana i po sili zakona bilo je potrebno je ponoviti javnu raspravu u trajanju od mjesec dana.
Drugi dio price bila je peticija gradana koja se u meduvremenu razvila protiv navodne gradnje islamskog centra na Stanciji Vergotini. Naime, u prvom prijedlogu plana nalazila se i parcela površine oko 3.000 kvadrata odredena kao zona javne i društvene namjene D7 - vjerske, za gradnju sakralnih objekta koji su velicinom i oblikom zadani i limitirani planom.
Ovaj je podatak ubrzo prerastao u glasine koje su se proširile gradom, da se na ovoj parceli planira graditi islamski centar uz koji se nerijetko spominjala i džamija. To je izazvalo nezadovoljstvo mještana koji su krajem listopada pokrenuli potpisivanje peticije protiv gradnje islamskog centra i predali je gradonacelniku. Zbog nezadovoljstva gradana, peticije i odredenih zakonskih procedura prilikom donošenja plana koje je trebalo utvrditi, UPU je skinut s dnevnog reda vijeca i ponovno je o njemu pokrenuta javna rasprava.
Stoga se, kako je pojasnila izradivacica plana Eli Mišan iz pulske tvrtke Urbis 72, novim prijedlogom plana najveca i jedina promjena odnosi upravo na dvije lokacije planirane za vjerske objekte koje su u ovoj posljednjoj verziji plana prenamijenjene u mješovitu namjenu (poslovnu i dijelom društvenu) iz koje je iskljucena mogucnost gradnje objekata vjerske namjene. Pod društvenom namjenom u ovom se slucaju podrazumijevanju objekti školske, predškolske, upravne, zdravstvene i sportsko-rekreacijske namjene, dok su objekti kulturne ili vjerske namjene iskljuceni.
Osim nekoliko upita o medama pojedinih parcela, gradani vece primjedbe na prijedlog UPU-a nisu imali. Zadovoljstvo je izrazio Pero Frljic, pokretac spomenute peticije.
- Drago mi je da su ljudi sada tocno informirani o stanju stvari i o svemu što se planira, a da se nešto radi nekome iza leda, zbog cega je do svega onoga i došlo. Osobno sam zadovoljan planom i htio bih da se on donese što prije, komentirao je Frljic. Upravo je datum donošenja plana bilo ono što je najviše zanimalo gradane.
Prema Hrvatinovim rijecima, ukoliko se prijedlogom plana nešto ne bude drasticnije mijenjalo, nece imati obavezu ponovnog ishodovanja svih suglasnosti, osim one županijskog Zavoda za prostorno uredenje i gradnju, te je moguce da se u mjesec ili mjesec i pol dana od javne rasprave plan nade pred gradskim vijecem. Do sada je tijekom javne rasprave stigla samo jedna primjedba i to ona županijskog odjela za turizam vezana za trasu Parenzane i ona ce biti uvažena.
Prijedlog UPU-a na javnoj se raspravi nalazi do 3. veljace i do tog datuma gradani mogu obaviti uvid u plan i predati svoje primjedbe i prijedloge upisom u knjigu u gradskom odjelu za urbanizam radnim danom od 8 do 11 sati ili poslati poštom. (V. HABEREITER)