Hrvatski poljoprivrednici zabrinuti su zbog rastuće populacije divljih svinja te upiru oči u hrvatsku Vladu, a posebice Ministarstvo poljoprivrede od kojih očekuju da u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom pronađu rješenje ovog gorućeg problema. Sudeći po medijskim napisima, na otočnim pašnjacima Cresa ova divljač tamani janjce i brsti maslinike. Hara po usjevima kukuruza u Varaždinskoj, u Vukovarsko - srijemskoj, pribojavaju je se poljoprivrednici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U Istri uništava poljoprivredne kulture, u rujnu je poharala vinograde, u potrazi za hranom stigla u gradove, od juga do sjevera, Medulina, Ližnjana, Rovinja, Buja i Buzeta…, udomaćila se u seoskim dvorištima, a prema najnovijim dojavama ulazi čak i u mjesna groblja na osami.
Ne pomažu ni pastiri
- Grad Buzet pokrenut će inicijativu prema Lovačkom savezu Istarske županije, nadležnim županijskim tijelima i Ministarstvu poljoprivrede, da se na širem istarskom području produži lovna sezona na divlju svinju, omogući noćni lov i lovcima dozvoli odstrjel divljih svinja i na udaljenosti manjoj od 300 metara od naseljenog mjesta koliko je sada zakonsko ograničenje, prenosi buzetski gradonačelnik Siniša Žulić stavove ovotjednog zajedničkog sastanka na kojem je u skladu s kolovoškim zaključcima buzetskog Gradskog vijeća okupio predstavnike županijskog Lovačkog saveza, lovačkih društava s buzetskog područja kao i mjesnih odbora, a na kojem je preneseno ogorčenje i nezadovoljstvo mještana sve većim brojem divljači i štetama na poljoprivrednim kulturama i u prometu.
Predstavnici mjesnih odbora istaknuli su da niti električni pastiri više nisu garancija da će usjevi biti zaštićeni i mišljenja su da se lovačka društva trebaju više angažirati u zaštiti poljoprivrednih površina. Lovci pak prebacuju lopticu na poljoprivrednike te kažu da su i sami obvezni osigurati svoje poljoprivredne kulture.
Veće štete u prometu
U porastu su i štete u prometu. Predsjednik županijskog Lovačkog saveza Graciano Prekalj i predsjednik Lovačkog društva "Mirna" Buzet Branko Golojka upozoravaju da lovačkim društvima dolaze na naplatu velike štete nastale naletom vozila na divljač što ih značajno ograničava u njihovoj redovnoj djelatnosti.
Pojedina lovačka društva poput buzetske "Mirne", zbog toga su dospjela u blokadu i prijeti im stečaj. Osiguravajuća društva zbog velikih šteta ne žele osigurati lovačka društva ili pak traže visoke premije osiguranja i velike franšize po svakoj šteti, osim toga u posljednje vrijeme pokrenula su regresne zahtjeve za naplatu šteta od lovačkih društava, a koje temeljem sudskih presuda idu na njihovu štetu, iako je zakonom jasno definirano da cesta nije lovište, kao i da je divljač u vlasništvu države, dok lovačka društva njome samo gospodare.
Na istarskim prometnicama godišnje se zabilježi više od 300 naleta vozila na divljač. Vozači i osiguravajuće kuće traže regresnim i tužbenim zahtjevima naknadu šteta od lovačkih društava no ona ih nisu u mogućnosti isplaćivati. Trenutno se vodi sudski postupak u 95 slučaja, postoje još 122 regresna zahtjeva osiguravajućih kuća sa zahtjevima za plaćanje 1,8 milijuna kuna. Županijski Lovački savez predlaže utvrđivanje zakonskog obveznog osiguranja vozila od naleta na divljač bez mogućnosti da osiguravajuća društva traže regresnim zahtjevima od lovačkih društava naknadu štete.
Prekalj koji je upravo jučer bio na sastanku Izvršnog odbora Hrvatskog lovačkog saveza, prenio nam je da se već nekoliko godina radi na tome da se izmjeni Zakon o lovstvu čime bi se lovačkim društvima olakšalo gospodarenje divljači radi smanjenja šteta. Traži se također da se dozvoli odstrjel divljih svinja i na udaljenosti manjoj od 300 metara od naseljenog mjesta s obzirom je to doista previše, pogotovo usporedi li se sa slovenskom praksom gdje je ta udaljenost svedena na 70 metara. No prioritetno se traži rješavanje pitanja šteta u prometu.
- Upravo smo o tome razgovarali na sastanku Izvršnog odbora HLS-a. Ima županijskih lovačkih saveza koji predlažu da se sva lovišta vrate u okrilje županija što znači da bi one ubuduće podmirivale štete od divljači na prometnicama, s obzirom da lovačka društva to nisu u stanju i prijeti im stečaj. No izgleda da to nikoga zabrinjava, niti osiguravajuće kuće, niti Vladu, niti Sabor. Svi to shvaćaju kao problem lovaca, a zapravo je problem u zakonodavstvu i tumačenju zakona, tvrdi Prekalj.
Traže veće kvote
U Istri ima 38 lovačkih društava koje prema lovno gospodarskim osnovama tijekom lovne sezone mogu odstrijeliti oko tisuću divljih svinja, a procjenjuje se da ih je na istarskom području trenutno oko tri tisuće. - Možemo tražiti veće kvote, ali prije toga moramo izvršiti osnovni odstrjel što je dosta teško jer lovci su volonteri i za hajke im preostaju samo vikendi kada treba vršiti i odstrjel druge divljači. Jedan od prijedloga mogao bi biti da se divlja svinja izuzme iz lovno gospodarskih osnova i dozvoli cjelogodišnji lov, kaže Prekalj i podsjeća na dobru praksu susjednih zemalja Italije i Slovenije kao i primjere otoka Krka i Cresa gdje se određena divljač, poput divljih svinja, može loviti kroz cijelu godinu, što bi se moglo primijeniti i na druga područja koja se susreću s povećanim štetama.
- U Sloveniji svake godine donose godišnji plan gospodarenja divljači, a mi lovno gospodarske osnove donosimo za razdoblje od deset godina za koje treba predvidjeti brojčano stanje divljači u lovištu. Slovenci se suočavaju se s istim problemom kao i mi, ali mogu puno brže reagirati, zaključit će Prekalj. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)