Zlatko Zugan novi je predsjednik Udruge pčelara Buzeta, a na toj je funkciji zamijenio Eda Krbavčića koji sa 79 godina spada među najstarije još uvijek aktivne pčelare buzetskog kraja.
Dopredsjednik je Dino Poropat, tajnik Emil Prodan, blagajnik Marijan Črnac, a u sastavu Upravnog odbora još je i Elvis Petohleb. Članovi buzetske Udruge pčelara, rečeno je na izbornoj skupštini, drugu godinu za redom, zbog loših vremenskih prilika suočavaju se sa nepovoljnom pčelarskom sezonom.
- Sjever Istre poznat je po medu od akacije, ima i nešto meda od kestena zahvaljujući zrenjskom području, dok je livadnog meda jako malo jer se livade više ne kose, nema ni ispaše, a pašnjaci su se pretvorili u šume. Lani je na podbačaj utjecala ekstremna suša, a ove je godine akacija doduše dobro cvala, ali je slabo medila zbog kišnog proljeća i hladnih noći, dok je ljeto bilo sušno i prevruće pa je i livadnog i kestenovog meda bilo jako malo. Na nekim područjima uopće se nije vrcalo što znači da je podbačaj meda bio i sto posto, procjenjuje Krbavčić.
Na buzetskom području ima oko 1.400 pčelinjih društava od toga oko tisuću košnica za medenje i kada je prosječna godina dobije se oko 20 kilograma meda po košnici što znači da 54 pčelara može proizvesti ukupno oko 20 tona, a ove godine proizvedeno je otprilike sedam tona. - To je prava katastrofa, pčele smo morali početi dohranjivati već u rujnu, kaže Krbavčić.
Udruga pčelara popisivala je pčelare i pčelinjake zbog dobivanja državnih poticaja za liječenje pčela. Prema podacima o padu varoe na kontroliranim pčelinjim društvima, pokazalo se međutim da je lijek dobiven od države slabo djelovao pa su neki pčelari, prilikom kontrole, imali probleme sa inspektorima što je manji problem, veći je taj da će, ukoliko nakon toga nisu tretirali pčele nekim drugim lijekovima, imati na žalost velike gubitke.
Pčelari dobivaju gradske poticaje za nabavu opreme i to 20 posto za nabavu veću od dvije tisuće kuna do najviše pet tisuća kuna. Sredstvima gradskog proračuna nabavljen je i šećer za prehranu pčela i podijeljen pčelarima ovisno o broju košnica. Krbavčić ističe da su u četverogodišnjem mandatu povećali broj članova od trideset na preko pedeset i to prvenstveno uključivanjem mladih pčelara. Preko dvadeset članova što starijih, a većinom mlađih pohađalo je pčelarsku školu u Pazinu te uspješno položilo pčelarski ispit.
- Ulazak u Europsku uniju zahtijevat će puno promjena i samo prilagođavanjem novim okolnostima može se očekivati uspješno pčelarenje, zaključio je Krbavčić. (G. ČALIĆ ŠVERKO)