Do 2020. godine u Hrvatskoj bi noćenja trebala porasti za 43 do 54 posto, odnosno trebala bi s nešto više od 60 milijuna doći do brojke od 86 do 93 milijuna noćenja. Prihodi od turizma trebali bi sa sadašnjih sedam milijardi eura porasti na 12 do 14 milijardi samo od inozemne turističke potrošnje, dok bi domaća trebala dostići 1,7 milijardi eura. Potrošnja bi u komercijalnim smještajnim kapacitetima trebala porasti 33 do 56 posto, a smještajni bi kapaciteti trebali biti 28 posto bolje iskorišteni nego danas.
Ovi optimistični podaci navedeni su u nacrtu Strategije razvoja hrvatskog turizma čijih je 13 izvještaja nedavno predstavljeno u Dubrovniku na Danima hrvatskog turizma. Ovaj je nacrt nakon predstavljanja na javnom uvidu mjesec dana nakon čega će se izraditi strategija koja će potom na usvajanje u Vladu te na Hrvatski sabor.
Iako njezina prezentacija u Dubrovniku nije bila najsjajnija jer su većinom predstavljeni opći podaci, svima dobro poznati, iščitavanjem ovog strateškog dokumenta vidljivo je konkretnije u kojem će se smjeru razvijati hrvatski turizam i što je sve potrebno napraviti da se dođe do konačnog cilja.
Za njegovo provođenje, kada jednog dana bude usvojen, bit će zaduženo Ministarstvo turizma. Doduše, valja spomenuti da su i prije ove strategije bili donašani slični strateški dokumenti, kojih se, doduše, nitko nije previše pridržavao pa se hrvatski turizam razvijao stihijski bez ikakva plana i reda.
Svakako je zanimljiv podatak da bi se u tih osam godina trebalo izgraditi od 14 do 21 tisuća soba u hotelima uz podizanje standarda kvalitete što bi značilo oko 3,5 do 4,5 milijardi eura ulaganja u hotelijerski sektor koji bi prema novoj strategiji trebao biti motor turizma Hrvatske. U kampovima se predviđa 10 tisuća novih mjesta te poboljšanje kvalitete u što bi se trebalo uložiti 0,6 milijardi eura.
Podizanje standarda te pretvaranje u difuzne hotele, pansione i male obiteljske hotele čeka privatni smještaj koji je trenutno najzastupljenija vrsta smještaja u Hrvatskoj, a ulaganja bi se trebala kretati oko 1,5 milijardi eura.
Uz smještajne kapacitete očekuje se i izgradnja 30-ak golf terena te ulaganja od 0,2 milijarde eura u njihovu izgradnju, zatim desetak zabavnih parkova s ulaganjima od 0,6 milijardi eura te izgradnja od osam do 10 tisuća novih vezova u marinama koji će vrijediti 0,4 milijarde eura.
Samo na sjevernom Jadranu, koji obuhvaća Istarsku, Primorsko-goransku te Ličko -senjsku županiju, od greenfield investicija predviđa se izgradnja jednog resorta, pet kampova, 13 golf terena, dva tematska parka, četiri objekta eko-turizma, pet marina te dva objekta zdravstvenog turizma.
S druge strane, "turistifikacijom" neaktivnih vojnih i industrijskih objekata trebalo bi na sjevernom Jadranu nastati 10 novih resorta, jedno golf igralište te dvije marine, a rekonstrukcijom postojećih sadržaja dva resorta, pet kampova, jedan tematski park, pet objekata eko-turizma te tri objekta zdravstvenog turizma. (Piše Barbara BAN)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU