Na izduljenom morskom sprudu, poluotočiću, a za plime i otočiću Sipar sjeverno od Katora kraj Umaga završena je prva faza konzervatorsko-restauratorskih radova na arheološkom lokalitetu na kojem se posljednjih mjeseci intenzivno radilo i koji su, između ostalog, prvi put otkrili zanimljive ostatke ranobizantske vojne utvrde, vrlo rijetke u Istri. Arheolozi i konzervatori koji su istraživali i predstavnici financijera, Ministarstva kulture, Istarske županije i Grada Umaga novinarima su prezentirali završne rezultate na prvoj od tri planirane faze.
Biljana Bojić, v. d. ravnateljice Muzeja grada Umaga, podsjetila je da je projekt počeo lani u veljači kada je firma za geodetsko mjerenje Vektra iz Varaždina obavila besplatno 3D lasersko skeniranje ovog lokaliteta, što je pokazalo materijale za daljnja istraživanja. Sipar je, naime, zajedno sa susjednim rtom Tiola sastavni dio arheološkog parka Sepomaia, na kojem se sustavno radi od 2001. godine kroz istraživanje, konzervaciju te valorizaciju oba lokaliteta u kulturno-turističke svrhe.
Sipar je upisan u registar kulturnih dobara Hrvatske na listu zaštićenih kulturnih dobara kao pojedinačno kulturno dobro, arheološka baština, a svojim se smještajem i jedinstvenim zidnim strukturama ubraja među rijetke i posebno zanimljive kompleksne arheološke lokalitete.
- Vrlo je teško govoriti o povijesnom razvoju Sipra. Ovdje se pletu razne legende, među kojima se posebno ističe ona o potonulom gradu. Ono što se zasigurno zna je da ovdje toga nema, rekla je Branka Milošević, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, voditeljica konzervatorsko-restauratorskih radova na ovom objektu i kustosica Muzeja grada Umaga. Podsjetila je da je prva arheološka istraživanja na Sipru napravio još 60-ih godina Stefan Mlakar iz Arheološkog muzeja Istre u Puli, no istraživao je tek dio po sredini spruda, tako da je dio koji je sada prezentiran javnosti ostao zanemaren.
Kristina Gergeta Sotončić, konzervatorica Konzervatorskog odjela u Puli, rekla je da je za radove u ovoj prvoj fazi utrošeno 155 tisuća kuna. Radove je obavila firma Kapitel iz Žminja s dozvolom za rad na kulturnom dobru. Dodala je da je lokalitet ugrožen od mora, vjetra, ali i posjetitelja, budući da je riječ o javnoj plaži te je bitno da Grad Umag osigura njegovo daljnje održavanje.
U drugoj je fazi planirano 150 tisuća kuna za istraživanje središnjeg dijela spruda, gdje se pretpostavlja da se nalazila žitnica, dok se treći, najzahtjevniji dio odnosi na veliku zemljanu gromaču koju tek treba istražiti. (Napisala i snimila V. HABEREITER)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU