Odluku o tome hoce li Hrvatska uci u Europsku uniju donijet ce samo oni biraci koji na referendum izadu u Hrvatskoj. Referenduma, kako je to inace slucaj s predsjednickim i parlamentarnim izborima, nece biti u, primjerice, BiH, Kanadi ili Njemackoj, nego ce hrvatski državljani iz tih zemalja morati potegnuti do Hrvatske. Za uspjeh referenduma bit ce potreban izlazak polovice ukupnog broja svih biraca, dakle, u taj izracun ukljuceni su i hrvatski državljani u dijaspori. Dio je to ustavnih promjena što ih je u cetvrtak predložila Vlada, koja je promijenila i potreban broj glasova za odluku o ulasku Hrvatske u EU. Prema važecim odredbama, za takvu bi odluku trebala glasati polovica svih upisanih biraca, odnosno najmanje 2,2 milijuna ljudi, a sada su potrebni glasovi polovice onih koji izadu na referendum, što može biti najmanje 1,1 milijun biraca.
Premijerka Jadranka Kosor takve je promjene objasnila cinjenicom da veliki broj hrvatskih državljana upisanih u biracke popise živi izvan Hrvatske te da u velikom postotku apstiniraju na izborima, a Vlada želi da se na referendumu vidi stvarna volja gradana. Uz promjenu pravila vezanih uz referendum, Vlada predlaže i da se u Ustav kao autohtone nacionalne manjine vrate Bošnjaci i Slovenci. Iako je nacelno dobila podršku koalicijskih partnera za promjene Ustava, Vlada je naišla na njihovu rezerviranost kad su u pitanju odredbe koje se ticu sankcioniranja pretvorbenog kriminala, za koji ne bi bilo zastare, a predvida se i oduzimanje nezakonito stecene imovine.
Potpredsjednica Vlade ?urda Adlešic nije sigurna treba li odredba o sankcioniranju pretvorbenog kriminala uci u Ustav ili je dovoljno tome samo prilagoditi zakone i provoditi ih. Odredene nejasnoce vezane uz zastaru muce i potpredsjednika Slobodana Uzelca, koji primjecuje da je nejasno je li retroaktivno djelovanje takve odredbe prepreka koja se može otkloniti ili pak ne. Premijerka Kosor pojasnila je pak da njezina stranka inzistira na tome da se u Ustav ugradi odredba o borbi protiv zaborava jer se na taj nacin šalje poruka o nultom stupnju tolerancije prema korupciji i kriminalu, ali i dobra poruka za sve buduce privatizacije koje u Hrvatskoj slijede.
Zbog ulaska u NATO predlaže se i obavezno sudjelovanje hrvatske vojske u kolektivnoj obrani, a napad na svaku državu clanicu tretirao bi se kao napad na Hrvatsku. Obrana suvereniteta svih država clanica NATO-a postaje obveza Hrvatske. Za odlazak hrvatskih snaga izvan granice zemlje u Saboru ce biti potrebni glasovi vecine svih zastupnika, što je manje od dosadašnje dvije trecine.