Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta još nije podmirilo sav višemilijunski dug prema vanjskim suradnicima koji predaju na fakultetima. Cijelu prošlu akademsku godinu gostujuci profesori radili su besplatno, a dodatne troškove za smještaj u hotelu, kada su zbog nastave morali prenociti, placali su iz vlastitog novcanika.
Buduci da su mnogi otkazali suradnju jer više nisu željeli raditi kao volonteri, ove je akademske godine nastava na pojedinim studijima organizirana sa smanjenim brojem kolegija.
Na ovaj je problem prije pola godina upozorio i rektor Robert Matijašic s pulskog Sveucilišta Jurja Dobrile na kojem su u prošloj akademskoj godini predavala 123 vanjska suradnika kojima je ministarstvo trebalo honorirati 2,2 milijuna kuna. Medutim, dosad je uplatilo oko 1,6 milijuna kuna.
Sveucilište je stoga odlucilo iz vlastitih sredstava isplatiti gotovo sav preostali iznos duga, no moguce je da se problem s placanjem vanjskih suradnika, za koje ministarstvo u ovoj akademskoj godini još nije doznacilo ni kune, nastavi i u ovoj godini.
- Obracun placanja vanjske suradnje vrši se po završetku semestra tako da se ne može reci da oni i dalje rade bez place, no ne znamo kad ce poslije završetka semestra vanjski suradnici biti placeni. Želimo naglasiti da vanjskim suradnicima koji ne žive u Puli uredno i promptno placamo putne troškove, dnevnice i smještaj, i to iz vlastitih sredstava, koja nam nije jednostavno namaknuti, istaknuo je rektor Matijašic.
Zbog problema s placanjem vanjskih suradnika ovu su akademsku godinu na pulskom sveucilištu poceli s 20-ak gostujucih profesora manje, no rektor istice da kvaliteta nastave zbog toga nije ugrožena. Ipak, bez jednakog broja gostujucih profesora pulsko sveucilište ne može organizirati nastavu kao i prethodne godine.
Manjak kadra riješili su tako da jednim dijelom stalno zaposleni nastavnici odraduju dodatne sate nastave, smanjen je broj izbornih predmeta, a neke kolegije izmjenjivat ce svake druge godine. Da se pulsko sveucilište mora oslanjati i na vanjske suradnike, dovoljno govori podatak da je od tristotinjak profesora stalno zaposleno njih tek 180, s tim da su mnogi vec prekapacitirani satnicom.
Problem neplacanja vanjskih suradnika koji po satnici dobivaju svega 100 do 120 kuna i dalje je prisutan na vecini sveucilišta. Ukupno su svi gostujuci profesori sa zagrebackog sveucilišta, kojem je ministarstvo doznacilo svega 18,3 milijuna kuna, prošle akademske godine odradili honorare u iznosu oko 33,6 milijuna kuna.
- Bez obzira na nenaplacena potraživanja od oko 15,3 milijuna kuna, sastavnice sveucilišta ušle su u izvedbu studijskih programa u novoj akademskoj godini. Ocekujemo da ce se pitanje redovitog placanja vanjske suradnje riješiti s ministarstvom, kazala je glasnogovornica zagrebackog sveucilišta Tamara Dagen.
Najkriticnija je situacija na umjetnickim akademijama gdje se bez vanjske suradnje nastava ne bi mogla odvijati. Stoga su iz doznacenih sredstava ministarstva prvo isplaceni gostujuci profesori s akademija, dok drugi zagrebacki fakulteti i dalje potražuju sredstva za svoje vanjske suradnike. (Maša JERIN)
Vjeruju da nece biti potrebno uzimati novac od studenata
Osim za vanjsku suradnju, sveucilišta svake godine muku muce da od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na vrijeme dobiju novac za
održavanje studija. Ove akademske godine iznosi su još i veci jer je
Vlada obecala financirati studij svim brucošima koji upišu redovni
studij.
Pouceno tim iskustvom, Sveucilište u Zagrebu uvelo je klauzulu u
ugovoru o financiranju studija po kojoj bi, ako država ne podmiri
troškove, to ucinili sami studenti. Za sve upisane studente u prvu
godinu preddiplomskih i integriranih studija ministarstvo treba uplatiti
oko 22,3 milijuna kuna tijekom ovog mjeseca, no na zagrebackog
sveucilištu vjeruju da nece biti potrebno uzimati novac od studenata.
- Kada je rijec o eventualnoj aktivaciji klauzule u ugovoru po kojoj
bi studenti morali platiti participacije u troškovima studiranja ako
to ne ucini država, sveucilište smatra da je to zadnja mjera koja bi se
mogla poduzeti, i to samo nakon što se iscrpe sve mogucnosti naplate od ministarstva, istaknuli su na zagrebackom sveucilištu.
Buduci da je jedino zagrebacko sveucilište uvelo spomenutu klauzulu,
na ostalim visokoškolskim ustanovama studenti ne brinu o tome kada ce i
koliko novca ministarstvo uplatiti za njihove studije.